luksuzna roba

Domaće trešnje većina Hrvata može samo gledati, a uvozne su još skuplje

09.05.2025 u 09:06

Bionic
Reading

Na tržnicama su se napokon pojavile prve domaće trešnje, no kako im je cijena čak 10 eura po kilogramu, rijetki se odlučuju na kupnju

Na splitskoj tržnici, među šarenim štandovima, prodavačica Janja objašnjava koliko truda stoji iza tih crvenih plodova: 'Ma uopće nisu skupe, evo ja i kćer jučer dva sata dok smo obrale 10 kila, 'čipaš' jednu po jednu jer nisu toliko zrele da možeš sve redom brati. Hvataš jednu po jednu dok ne uhvatiš 10 kila', rekla je za RTL.

Kupci ipak nisu uvjereni da se ova cijena isplati. Dora iz Splita procjenjuje: 'To je znači cijena kao i lani, nisu poskupile. Priuštit ću ih malo, baš malo', rekla je. A otočanin Mirko Damjanić s Brača iznosi jednostavnu računicu: 'Za 10 eura možete u supermarketu kupit' kilo mesa, tako nešto, i luka i povrća, i može se tri, četiri dana napravit' ručak', analizirao je.

Uvozne su još skuplje

Iako se domaće trešnje čine skupima, one iz uvoza dosežu još vrtoglavije cijene – za kilogram se traži između 25 i 30 eura. Prodavačica Anka navodi: 'Pa kupe, šta će, moraju kupiti, kažu da je jeftinije i da je pristojnija cijena u odnosu na 25 eura za uvozne.'

Njena kolegica Ljubica uspoređuje kvalitetu: 'A šta je... ali je bolje uvozna roba od naše... Razlika u cijeni 300 posto, ali svit voli uvoz', rekla je.

Tugarska trešnja još čeka svojih pet minuta

Jedna od najpoznatijih i najcjenjenijih domaćih sorti, tugarska trešnja, još nije stigla na tržište. Zbog loših vremenskih uvjeta, osobito juga i kiše, urod je ove godine značajno manji. Joško Bulić, proizvođač iz Tugara, pojašnjava ozbiljnost situacije.

'Ovdje imamo doslovno tri trišnje, a trebalo ih je biti 23, karikiram. Problem je što je prije Uskrsa ovdje zapuhalo jako jugo i to je najgore što se može dogoditi u cvatu trišnji. I ako se još dogodi kiša, onda je priča gotova', požalio se.

On smatra da bi cijene trebale biti pristupačnije, ali naglašava i ključni izazov: potpun izostanak institucionalne potpore. 'Možemo proizvodit' trišnju, ali trebaju institucije reći zašto ona ima kratak vijek. Sada ovdje imamo najstariju trišnju, staru 100 godina, koja još uvijek rađa. Institucije bi nam trebale pomoć, a ne da smo prepušteni sami sebi', poručuje Bulić.