Upravo zato voće i povrće nisu tek usputan dodatak jelovniku, nego važan dio svakodnevice. Njihova uloga ne svodi se samo na vitamine i minerale, nego i na to kako dijete raste, kako se osjeća tijekom dana i kakve prehrambene obrasce razvija odmalena.

Nutricionistica Tena Čadež ističe da voće i povrće, uz ostale glavne skupine namirnica, od najranije dobi predstavljaju temelj uravnotežene prehrane. 'Voće i povrće doprinosi trenutnom zdravlju djeteta, kroz energiju, imunitet i probavu, ali i njegovu budućem zdravlju kroz dugoročne prehrambene obrasce. Ono što dijete nauči jesti i voljeti u najranijoj dobi često ostaje s njim cijeli život', kaže Čadež.

Dobrobiti voća i povrća ne vide se samo dugoročno, nego i u svakodnevici. Djeca koja ih redovito konzumiraju često imaju stabilniju razinu energije tijekom dana, među ostalim i zato što prehrambena vlakna usporavaju apsorpciju glukoze i pomažu izbjeći nagle padove energije. To se može odraziti i na pažnju, koncentraciju i kognitivne funkcije poput pamćenja.

Drugim riječima, prehrana nije važna samo kao odgovor na pitanje je li dijete 'pojelo nešto', nego i kao dio šire slike: kako se osjeća, koliko ima energije za školu, igru i aktivnosti te koliko se može fokusirati tijekom dana.

Što djeca zapravo dobivaju iz voća i povrća?

Kad se govori o važnosti voća i povrća, često se sve svede na opću tvrdnju da su 'puni vitamina'. No Čadež upozorava da je stvar puno zanimljivija od toga: važna je i sinergija nutrijenata, odnosno način na koji zajedno djeluju u organizmu.

'Raznolika i ‘šarena’ prehrana bogata voćem i povrćem ne osigurava samo pojedinačne nutrijente, već pruža cjelovitu podršku rastu, razvoju, imunitetu i stabilnoj energiji djeteta kroz dan', objašnjava.

Primjerice, vitamin C iz naranče, kivija i crvene paprike ne pridonosi samo jačanju imuniteta, nego i poboljšava apsorpciju željeza iz hrane, što je važno za prevenciju umora i anemije te bolju koncentraciju. Folati iz špinata, blitve, cikle i agruma važni su u razdoblju intenzivnog rasta jer sudjeluju u sintezi DNK, diobi stanica i stvaranju novih tkiva. Beta-karoten iz mrkve, batata i bundeve važan je za razvoj vida, kože i imunosnog sustava, dok kalij iz banane, rajčice i tikvica podupire pravilan rad mišića i živčanog sustava. Čadež posebno izdvaja i vlakna, koja podupiru zdravu probavu, ravnotežu crijevne mikrobiote te tako pridonose i imunitetu i stabilnoj energiji tijekom dana.

Imunitet počinje i u crijevima

Tema imuniteta kod djece često se svodi na sezonu viroza, ali prehrana ima puno širu ulogu. Dječji imunološki sustav još je u razvoju i zato uvelike ovisi o kvaliteti prehrane. Voće i povrće pritom su važni jer osiguravaju antioksidanse i fitokemikalije koji štite stanice i pomažu organizmu u obrani od infekcija. Osim citrusa i kivija, važni su i brokula i špinat s glukozinolatima, kao i bobičasto voće i grožđe, bogati polifenolima i flavonoidima.

Čadež posebno naglašava i ulogu crijeva: 'Crijeva nisu samo organ probave, već i imunološki organ, a procjena je da se čak oko 70 posto imunoloških stanica nalazi upravo u crijevima', ističe nutricionistica. Dodaje da vlakna iz voća i povrća djeluju kao prebiotici, odnosno kao hrana za korisne bakterije u crijevima, čime podupiru crijevnu barijeru i pravilnu funkciju imunološkog sustava.

Drugim riječima, redovit unos voća i povrća ne utječe samo na probavu, nego i na ravnotežu imuniteta te na to kako se dijete osjeća i funkcionira iz dana u dan.

Navike koje se stvaraju rano često ostaju za cijeli život

Možda i najvažniji dio cijele priče nije samo što dijete jede danas, nego kakav odnos prema hrani stvara za sutra. Čadež kaže da zdrave prehrambene navike usvojene u djetinjstvu imaju velik utjecaj na kasniji odnos prema hrani i zdravlju.

'Djecu ne učimo samo što jesti, nego i kako doživljavati i odnositi se prema hrani', kaže. Upravo se kroz ranu izloženost raznolikoj i uravnoteženoj prehrani oblikuju preferencije koje često ostaju i u odrasloj dobi. Dugoročno se takvi obrasci povezuju s boljom regulacijom apetita, održavanjem tjelesne mase i manjim rizikom od kroničnih bolesti poput pretilosti, srčano-žilnih i metaboličkih poremećaja.

Važno je i to da djeca ne prihvaćaju nove namirnice uvijek odmah. Rana i ponavljana izloženost okusima poput brokule, paprike ili špinata povećava vjerojatnost da će ih s vremenom prihvatiti. To je posebno važno jer djeca prirodno naginju slatkom, dok prema gorkim okusima često imaju početnu odbojnost. Upravo zato kontakt s voćem i povrćem od najranije dobi igra veliku ulogu u oblikovanju okusa i navika.

Djeca najčešće biraju ono što im je dostupno

Kad je riječ o dječjoj prehrani, jedno od najjednostavnijih, ali i najtočnijih pravila glasi: djeca uglavnom biraju iz onoga što im je ponuđeno.

'Ako je voće i povrće lako dostupno, velika je vjerojatnost da će ih djeca spontano konzumirati, bez potrebe za stalnim nagovaranjem', kaže Čadež. S druge strane, ako su u njihovu okruženju češće prisutne visoko prerađene namirnice, prirodno će posegnuti za njima.

Zato dostupnost nije samo praktično pitanje, nego i važan alat u oblikovanju svakodnevnih prehrambenih navika. Kontinuirana ponuda kvalitetnih namirnica, osobito voća i povrća, omogućuje stabilan unos nutrijenata važnih za rast, razvoj, energiju i koncentraciju, a redovito izlaganje zdravim izborima povećava šansu da ih djeca s vremenom prihvate kao dio rutine.

Zašto su važni projekti koji djeci približavaju svježe namirnice

Upravo tu dolazi do izražaja šira vrijednost inicijativa koje djeci omogućuju redovit kontakt sa svježim voćem i povrćem. Među njima je i Kaufland škola voća i povrća, projekt u sklopu kojeg škole jednom tjedno preuzimaju donaciju svježeg voća i povrća u Kaufland trgovinama, čime se djeci od najranije dobi približavaju zdravije prehrambene navike.

„Djeca ne uče samo kroz verbalnu komunikaciju, nego ponajviše kroz izlaganje, kušanje i ponavljanje“, kaže Čadež. Dodaje da projekti poput Kaufland škole voća i povrća, koji to omogućuju na strukturiran, ali djeci prirodan i nenametljiv način, mogu značajno povećati konzumaciju svježeg voća i povrća. Osim individualnog učinka, imaju i važnu javnozdravstvenu ulogu jer pomažu smanjiti razlike u dostupnosti kvalitetne prehrane među djecom iz različitih sredina.

Temelj koji ostaje i kasnije

Na kraju se cijela priča svodi na jednostavnu, ali važnu činjenicu: prehrana u djetinjstvu ne utječe samo na jedan školski dan, jednu sezonu viroza ili jednu fazu odrastanja. Ona postavlja temelje za kasnije.

Kako zaključuje Tena Čadež, 'redovita dostupnost i konzumacija voća i povrća imaju važnu ulogu u zdravom rastu i razvoju djece, ali i u stvaranju navika koje dugoročno smanjuju rizik od kroničnih bolesti i oblikuju zdraviji način života u odrasloj dobi'. A upravo su zato važni projekti poput Kaufland škole voća i povrća - jer takav pristup ne potiču samo među djecom, nego posredno i među roditeljima, školama i širom zajednicom.