Od bolnica i filmske produkcije do svakodnevnog poslovanja, AI mijenja način na koji radimo, liječimo, stvaramo i donosimo odluke te razvijamo tvrtke. Pitanje više nije hoće li umjetna inteligencija postati dio naše svakodnevice, nego koliko brzo ćemo naučiti koristiti njezin potencijal i hoćemo li je promatrati kao prijetnju ili alat koji ljudima ostavlja više prostora za kreativnost, strategiju i razvoj.

O toj smo temi stoga porazgovarali s domaćim stručnjacima iz različitih industrija.

Uređaji koji pri prvom pregledu otkrivaju kakav je tumor

U Specijalnoj bolnici Radiochirurgia fokus je na životno važnim pitanjima te se upravo ondje kontinuirano potiče inovativnost među medicinskim osobljem, pogotovo u uvjetima visokog stresa i strogo definiranih protokola. Time se vodi i ravnatelj bolnice Dragan Schwarz koji kontinuirano ističe da vjeruju kako je upravo inovativnost ključna za pružanje najbolje moguće skrbi pacijentima.

Kaže da nova tehnologija nije sama sebi svrha, što vrijedi i za medicinu – ona, ističe doktor Schwarz, mora donijeti bolju dijagnostiku, precizniju terapiju i kvalitetniji ishod za pacijenta. Edukacija je pritom prvi korak jer ljudi moraju razumjeti kako tehnologija funkcionira, ali i gdje su njezine granice, kaže Schwarz.

Surađuju i sa Siemens Healthineersom na implementaciji naprednih dijagnostičkih metoda, planiranju liječenja i praćenja nakon liječenja, kao i na pionirskim rješenjima temeljenima na umjetnoj inteligenciji. U 2023. godini Radiochirurgia je proglašena referentnim centrom Siemens Healthineersa – jedinim takvim centrom u Europi koji integrira umjetnu inteligenciju u svim aspektima onkološke skrbi – a pretprošle godine izabrani su i kao prva globalna klinička lokacija za testiranje revolucionarnog fotonskog CT uređaja Naeotom Alpha za onkološku dijagnostiku i liječenje.

'Također, važna nam je interdisciplinarna suradnja – onkolozi, radiolozi, kirurzi, fizičari i IT stručnjaci zajedno rade na optimizaciji procesa jer tehnologija sama po sebi nije rješenje, već alat u rukama vrhunskih stručnjaka. Danas govorimo o tehnologiji koja liječnicima omogućuje otkrivanje promjena koje su dosad bile nevidljive, čak i onih veličine svega nekoliko milimetara. CT s kvantnom tehnologijom trenutno je jedini uređaj takve vrste koji može pri prvom pregledu otkriti je li tumor benigni ili maligni, s time da ujedno u roku od samo sekunde snimi ozračeno područje, a snimanje cijelog tijela traje maksimalno četiri sekunde. Tehnologija je tu, ali je nužno znati kako njome upravljati', kaže Schwarz.

'Razlika je mjerljiva i značajna'

Svestrani umjetnik i redatelj Filip Filković Philatz već duže vrijeme koristi umjetnu inteligenciju u radu, i to kroz cijeli produkcijski lanac: od vizualizacije ideja u pretprodukciji do generiranja videa, motion grafike, animacija i vizualnih efekata.

'Najveći pomak osjetimo u fazama u kojima se klasično trošilo najviše vremena na iteracije: concepting, styleframes i složene VFX sekvence. Ranije bismo tjednima razvijali vizualni jezik nekog projekta, a danas taj proces možemo komprimirati na dane. Ono što se promijenilo, osim brzine, odvažnost je u pristupu vizualno zahtjevnim idejama koje bi klasičnom produkcijom bile financijski neizvedive. Pritom koristimo vlastiti, proprietarni AI model, što znači da smo unaprijed investirali u razvoj sustava koji je naš, a ne generički javni alat. Taj naš model učimo samo na otkupljenom sadržaju, tako da imamo 100 posto prava na kreirani sadržaj', objašnjava nam Philatz. Koliko im je poznato, jedina su produkcijska kuća u Hrvatskoj koja tako radi.

Upitan koliko mu AI štedi vrijeme ili budžet, odgovara: 'Teško je dati univerzalan broj jer on ovisi o projektu, ali razlika je mjerljiva i značajna. Određene vizualno intenzivne sekvence, koje bi klasičnim CGI pipelineom zahtijevale veće timove i dulje rokove, uz naš AI sustav možemo realizirati s manjim timom i u kraćem vremenu. Ključno je da to ne znači kompromis na kvaliteti, naprotiv, oslobođeni resursi idu prema kreativnoj i tehničkoj dotjeranosti konačnog rezultata. Na nekim projektima skratili smo produkcijski timeline za 40-60 posto uz istovremeno veći broj iteracija. Umjesto da angažiramo osam do 10 ljudi na VFX-u mjesec dana, radimo s tri, četiri specijalista u 10-14 dana.'

Na pitanje mijenja li AI kreativni proces i koliko kontrole ostaje na čovjeku, a koliko se odluke prepuštaju tehnologiji, Philatz kaže: 'Imamo više kontrole, ne manje. AI u našem radu funkcionira strogo kao alat unutar reguliranog pipelinea, a svaki projekt ima redatelja, direktora fotografije, montažera, storyboard artista... uz AI prompt inženjere i AI specijaliste. Kreativna odluka uvijek ostaje u ljudskim rukama. AI ubrzava izvršenje vizije, ali ne definira tu viziju. Razlika je kao između kamere i snimatelja, jer kamera ne snima sama od sebe. Moja osobna vodilja u svemu tome je jasna: ne želim da ljudi iz industrije izgube posao, a AI ne zamjenjuje te uloge, već im daje bolje alate.'

'AI neće zamijeniti kreativce, no redefinirat će ono što manji tim može napraviti i kojom brzinom. Granice su još uvijek jasne: AI ne razumije priču, ne osjeća ritam narativa, ne pregovara s klijentom, ne donosi redateljske odluke, ne montira sam od sebe. Tamo gdje je sadržaj čisto tehnička egzekucija poznate forme, AI je izuzetno učinkovit. Tamo gdje je u pitanju autorska vizija, ljudski dodir ostaje izrazito poželjan i neophodan', zaključuje Philatz.

'AI je tehnologija sadašnjosti'

Umjetna inteligencija više nije rezervirana za velike tehnološke kompanije niti futurističke scenarije – danas je, kaže mentorica za razvoj poslovanja i inovacije Sandra Anić, postala konkretan alat koji hrvatskim poduzetnicima štedi vrijeme, ubrzava procese i otvara pristup znanju koje je donedavno bilo rezervirano samo za velike sustave.

Anić se bavi mentorstvom za razvoj poslovanja, inovacije i fondove EU-a, a svoj posao opisuje kao povezivanje tehnoloških ideja s tržištem. 'Pomažem tvrtkama da kroz strateško mentorstvo i fondove EU-a osiguraju 'statičku stabilnost' svojih inovacija. Ukratko, gradim mostove između briljantnih tehnoloških ideja i realnog, profitabilnog tržišta', kaže.

Smatra da AI više nema smisla promatrati kao tehnologiju budućnosti. 'AI je tehnologija sadašnjosti – što prije to prihvatimo, postat ćemo otvoreniji za njezino korištenje na pravi način', kaže. Naglašava pritom koliko je umjetna inteligencija promijenila pristup informacijama i analizama tržišta: ono što je nekad bilo dostupno samo velikim korporacijama i skupim konzultantskim kućama sada je, kaže, dostupno gotovo svakome. Na operativnoj razini najveće promjene vidi u administraciji, marketingu i digitalnoj prisutnosti poduzetnika. 'Ako se i danas više bavite papirima nego svojim osnovnim poslom, to je stvar izbora, a ne nedostatka tehnologije', kaže.

Dodaje da alati poput Gamme, Claudea ili HelenAI by Enrich Labs omogućuju malim poduzetnicima stvari koje su donedavno zahtijevale cijele timove i velike budžete. Ipak, upozorava da umjetna inteligencija ne smije zamijeniti autentičnost. 'Osobno volim koristiti AI kao 'urednika' – da moje, ponekad zgusnute, misli malo prorijedi i strukturira. Ali misli moraju ostati moje, moja prgavost se mora čuti', kaže kroz smijeh.

Važnu ulogu u tome imaju edukacije i praktični programi kao što su AIMO! znati uz AI i T Business Akademija, pomoću kojih poduzetnici mogu vidjeti konkretne primjene tehnologije, a Anić je sudjelovala u njima. 'Tek kad sjednete u prostoriju s kolegama poduzetnicima, shvatite kako te alate primijeniti od sutra ujutro', kaže.

Kao primjer navodi radionice na kojima su poduzetnici otkrivali da unutar alata koje već plaćaju postoje rješenja koja im mogu dodatno olakšati poslovanje. 'Dijeljenje znanja, druženje i neposredna razmjena iskustava omogućuju da tehnologiju ne gledamo kao bauk, već kao partnera u razvoju', zaključuje.

Zaposlenici su manje opterećeni

Dok mnogi tek otkrivaju svijet umjetne inteligencije, Hrvatski Telekom s njom radi već više od petnaest godina i sada želi da to znanje postane dostupno svima kroz nacionalni program edukacija AI ti to možeš. O tome kako se AI koristi u HT-u, koje promjene donosi zaposlenicima i što očekuje od budućnosti ove tehnologije, razgovarali smo s Robertom Fitošem, AI & data tribe leadom u Hrvatskom Telekomu.

'Prvi naši modeli bili su klasični klasifikacijski algoritmi, stabla odlučivanja za prikazivanje procesa donošenja odluka i njihovih potencijalnih posljedica, tehnike koje su automatizirale donošenje poslovnih odluka', kaže nam Fitoš.

Kako to izgleda danas? Sustavi temeljem povijesnih podataka sami uče obrasce ponašanja i donose preporuke, predviđaju ishode i pomažu u svakodnevnim odlukama. Ukratko, AI je svuda oko nas, ističe naš sugovornik. 'Umjetna inteligencija pomaže nam u HT-u da brže i preciznije procesuiramo ogromne količine informacija, prepoznajemo uzorke i automatski optimiziramo mrežne funkcije. U osnovi, AI je jednostavna formula: podaci plus matematika.'

U posljednjih godinu dana HT je ubrzao razvoj novih AI primjena – od jezičnih i glasovnih modela do sustava za prepoznavanje slike i prirodno procesuiranje jezika. HT-ov tim razvio je sustav koji analizira 50 tisuća poziva tjedno u službi za korisnike te Fitoš ističe: 'AI model transkribira razgovore, klasificira teme, određuje sentiment i ocjenjuje uspješnost razgovora ovisno o raspoloženju korisnika.'

U HT-u su, kaže, zbog AI-a nastala nova radna mjesta: podatkovni znanstvenici, AI inženjeri, AI arhitekti, testeri. 'Sada radimo na AI agentu koji može samostalno odrađivati kompleksne procese. To je sljedeći veliki korak – sustavi koji povezuju druge sustave i uklanjaju repetitivne poslove.'

'Trebamo učiti, no moramo se istovremeno fokusirati i na ono jedinstveno za čovjeka – međuljudske odnose, obitelj, prijatelje, osnovne ljudske kvalitete. Samo mi možemo stvarati društvo, što AI ne može. Također, stroj može replicirati kreativnost, ali ne i istinsku ljudsku inovaciju. Možda je vrijeme da redefiniramo što to zapravo znači biti kreativan', zaključuje Fitoš.