Unajmljujete li stan u Zagrebu, vjerojatno ste intimno upoznati sa žongliranjem između plaćanja stanarine, režija i ostalih troškova života. Stanarine koje se, ovisno o lokaciji i veličini stana, kreću od 350 do preko 1000 eura, mnogima su previsoke.

Pa ipak, čini se kako je u nekim drugim gradovima u Europi situacija još gora.

Prema posljednjim podacima Eurostata, 23,6 posto troškova u kućanstvu odlazi na stanovanje i režije. U velikim gradovima najamnine čine posebno velik udio u mjesečnim troškovima, pogotovo kod građana koji primaju minimalnu plaću. Prema podacima Eurostata, oko 13 milijuna radnika u 21 zemlji EU zarađuje minimalnu plaću ili manje od nje.

Analiza koju je provela Europska konfederacija sindikata (ETUC), a koja se temelji na podacima EU, pokazala je da prosječni trošak najma dvosobnog stana u glavnim gradovima u većini zemalja EU prelazi bruto minimalnu plaću Stvarno opterećenje radnika još je veće kad se uzmu u obzir neto plaće.

Najgore je, prenosi Euronews, u Pragu. Prosječna najamnina za dvosobni stan iznosi 1710 eura, dok je minimalna plaća u Češkoj 924 eura. Slijede Lisabon gdje je prosječna najamnina jednaka onoj u Pragu, no bruto minimalna plaća je nešto veća i iznosi 1073 eura. Potom su tu Budimpešta, Bratislava i Sofija.

S druge strane, Bruxelles i Berlin pokazali su se kao najbolji glavni gradovi EU-a za najmoprimce s minimalnom plaćom, jer bruto minimalne plaće pokrivaju 70 odnosno 76 posto troškova najamnine. Točnije, u Bruxellesu je prosječna najamnina za dvosobni stan 1476 eura, dok je minimalna plaća čak 2112 eura.

Neodrživa situacija

'Nepovezanost između stanarine i plaće je potpuno neodrživa. Kada se tome dodaju rastući troškovi energije i hrane, zaposleni ljudi moraju posuđivati ​​za osnovne potrepštine i praktički nemaju raspoloživog dohotka - što štednju za zamjenu osnovnih kućanskih aparata ili posjet stomatologu čini nemogućom', upozorila je glavna tajnica EUTC-a Esther Lynch.

Zanimljivo u analizi nije spomenuta Hrvatska, no prema podacima Eurostata na koje se analiza poziva, minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 1050 eura (bruto), dok prosječna najamnina u Zagrebu za dvosobni stan iznosi 1550 eura.

Kad se pogleda situacija izvan glavnih gradova, podaci su nešto bolji. U većini je zemalja bruto minimalna plaća dovoljna za plaćanje stanarine. Tako je u Poljskoj s bruto minimalnom plaćom od 1139 eura sasvim izvedivo plaćati prosječnu stanarinu 376 eura. I u Francuskoj s plaćom od 1832 eura može se plaćati najamnina od 695 eura.

Unatoč tome, ETUC poziva zemlje članice EU da u potpunosti provedu direktivu o minimalnoj plaći i osiguraju da više radnika prima pravednu plaću. Vlade bi, napominju, trebale uzeti u obzir troškove stanovanja prilikom utvrđivanja jesu li iznosi minimalnih plaća adekvatni.

'Visoki troškovi stanovanja i niske plaće tjeraju ljude u siromaštvo, a gospodarstvo prema recesiji', poručuju na kraju iz ETUC uz napomenu kako bi države trebale povećati javna ulaganja u socijalno stanovanje.