Istječe rusko-ukrajinsko primirje koje je podržao SAD, a uoči mogućih novih diplomatskih poteza otvara se pitanje tko bi mogao posredovati u obnovi odnosa između Moskve i Europe. Vladimir Putin za tu ulogu preferira bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, no u Europskoj uniji na takav se prijedlog gleda sa skepsom. U europskim prijestolnicama zato se postavlja pitanje je li riječ o stvarnom pokušaju otvaranja dijaloga ili o mogućem povratku ranijih ruskih mreža utjecaja na kontinentu. Istodobno, ponovno se otvara i rasprava o tome može li Bruxelles samostalno oblikovati sigurnosnu politiku Europe ili i dalje ostaje oslonjen na SAD. Dodatnu složenost međunarodnim odnosima donose i napetosti na Bliskom istoku, gdje nova kriza između Irana i SAD-a dodatno otežava diplomatske napore, dok Europska unija pokušava zadržati ulogu posrednika između suprotstavljenih strana.

O ovoj tematici u emisiji HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića: govorili su Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP); Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ); izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman; prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu.

Gordan Akrap kazao je da će nakon ponoći, posljednjeg dana rusko-ukrajinskog primirja biti isto kao i što je bilo i prije toga.

'Doduše, i nije bilo neko primirje, ali vrlo vjerojatno će se borbe nastaviti zato jer Putin i Rusija imaju svoje ciljeve koje oni nisu ispunili', kazao je Akrap. Dodao je kako Ukrajina trenutačno stoji jako dobro što se tiče tehnologije i razvoja novih sredstava i naoružanja.

'Na ruku im ide i razvoj situacije na Bliskom Istoku jer vidimo da su Ujedinjeni Arapski Emirati prije dva dana ne samo obranili od napada nekoliko iranskih dronova, nego su uzvratili. Tako da se vide pozitivni rezultati suradnje s ukrajinskim oružanim snagama', kazao je Akrap. Naveo je kako s druge strane 'Rusiji ne cvjetaju ruže'.

'Predsjednici Trump i Xi će se naći ovaj tjedan. Doduše, za deset dana će doći i Putin tamo, ali Putin ipak ne dolazi u takvoj fazi. Prema tome, možemo očekivati da će se napadi na energetsku infrastrukturu nastaviti i uništavati praktički prvenstveno ruske proizvodne kapacitete jer stanje u ruskom gospodarstvu je izuzetno zahtjevno'. Ukrajinski predsjednik Zelenski pohvalio je ovo kratkotrajno primirje te kazao kako ima informacije da bi se uskoro mogao neki konkretan pomak dogoditi u zaustavljanju ruske agresije. Na pitanje vjeruje li u to Akrap je rekao da da, ali u uvjetu i u skladu s razvojem napadnih djelovanja Ukrajine.

'Ruke pozicije su i dalje takve da su praktički neprihvatljive ne samo za Ukrajinu nego i za Europu jer pristajanje na osvajanje i sve ono što su napravili Rusi u zadnje četiri godine i omogućavanje da ono što su zauzeli silom prepišu sebi i u pravnom smislu je praktički smrt i za konferenciju o ruskoj sigurnosti i suradnju na europskom kontinentu i otvaranje brojnih pandorinih kutija unutar Europe što Europa sebi ne smije dopustiti', smatra Akrap. Naveo je kako se ne samo u političkom Bruxellesu nego i u brojnim državama Europe čuju mišljenja o obrani europskih interesa. 'Mora se steći sposobnost strateške autonomije, odnosno obrane vlastitih interesa ne samo na teritoriju Europe nego i izvan njih. Europa mora, osim financijske sile, postati i vojna sila', kazao je Akrap.

Ozbiljni problemi

Picula je kazao da bi, što se tiše primirja u Ukrajini i može li ono biti uvod u diplomatsko rješenje, zadržao određeni pesimizam. 'Ovo svibanjsko primirje dogovoreno uz posredovanje SAD-a ističe sutra, a Moskva je odbila produljenje tog primirja, što samo još jednom potvrđuje da ova ruska invazija na Ukrajinu jest ustvari, rat koji ima neke sagledive uzroke o kojima se može meritorno razgovarati', rekao je. Dodao je kako taj sukob još uvijek ima nesagledive posljedice kako po svijet, tako i po međunarodne odnose. 'Meni se čini da će ruski predsjednik Putin, bez obzira na to što je u posljednje vrijeme ozbiljno uzdrman napretkom Ukrajine koja doista ne samo da pruža vjerodostojan otpor ruskom agresoru, nego sve uspješnije udara po dubini ruskog teritorija, morati nešto promijeniti', istaknuo je Picula. Naveo je da će se vidjeti hoće li Putin izvući neke pouke ili će nastaviti s pripremama za tzv. ljetnu rusku ofenzivu.

'Međutim, u posljednje vrijeme on ne da ne osvaja, nego gubi teritorij. Po nekim procjenama izgubio je oko 120 km teritorija, a uspješni ukrajinski udari dronovima, po prvi su put u povijesti ovog ratovanja, nadmašili ruske udare kada je riječ o dronovima dugog dometa', rekao je. Naglasio je kako se ruska vojska na bojišnici nalazi u ozbiljnim problemima pod udarima dronova te da su ograničeni čak i konvoji, na svega dva vozila.

'Prema tome, bez obzira na ovo poskupljenje nafte koje ipak hrani ruski vojni stroj, Putin ima ozbiljnih problema kada planira buduće vojne operacije i vjerojatno će se poslužiti različitim političkim doskočnicama kao što je ovaj prijedlog o imenovanju Gerharda Schrödera, bivšeg njemačkog kancelara, kao nekog posrednika koji bi trebao razgovarati o mirovnom rješenju', istaknuo je Picula.

Provokacije iz Rusije

Davor Ivo Stier je komentirao može li SAD i dalje biti sigurnosni jamac ili je to samo bilo za ovo trodnevno primirje Ukrajine i Rusije.

'Vidjet ćemo. Ovo što je Putin predložio, bivšeg njemačkog kancelara Schrödera, je po meni više neka provokacija nego doista želja da se nastavi s primirjem ili da se on eventualno i proširi. Međutim, vidjet ćemo što će se dogoditi jer s druge strane vidimo već ozbiljne i neke pukotine i s ruske strane, čak i u ruskim medijima, onih koji su i pod kontrolom vlasti'.

Dodao je kako se vide i neki kritički tonovi i određena doza realizma da neće moći ostvariti Putinove vojne ciljeve.

'To nije samo neka retorika ili neki komentari, nego doista vidimo kako Ukrajina vrlo uspješno, ne samo da se brani, nego uspijeva s dronovima i drugim sredstvima i u dubini ruskog teritorija uzvratiti. I ono što mi se čini u tom kontekstu da je pogotovo učinkovito što uspijeva pogoditi i energetska postrojenja, tako da, iako su zbog rata u zaljevu cijene goriva narasle, od toga možda Rusija i nema tolikog benefita jer jednostavno upravo zbog takvih ukrajinskih napada nema ni toliko kapaciteta da može isporučiti ono što bi inače mogla u prošlosti'.

Smatra kako je situacija da bi se s jedne strane objektivno moglo reći da su stvorene neke pretpostavke da se ozbiljno počne pregovarati o barem nekom dužem prekidu vatre.

'No, Putin i dalje, po meni, provocira, kao što je, barem ja shvaćam tako, taj njegov prijedlog da bivši čovjek koji je bio na plaći Gazproma bude pregovarač s europske strane. Vidjet ćemo što će sljedeći dani donijeti. U svakom slučaju, ostaje i ova činjenica, čovjek koji je započeo ovaj rat, Vladimir Putin, mogao bi ga zaustaviti da to želi. Za sada još ne možemo reći da on to doista želi', istaknuo je Stier.

Zamrznuti sukobi

Bandov je iznio mišljenje, s obzirom na to da je Putin uzdrman, u kojem smjeru ide rat u Ukrajini. 'Vrlo je teško reći zapravo što se točno događa u ruskom društvu. Ono je, naravno, kontrolirano. Kontrolirane su informacije koje mogu doći do samih građana, tako da je vrlo teško reći što se točno događa. Ovo što su već i eurozastupnici na neki način, naglasili, to je da i oni mediji koji su bili vrlo skloni kremljskoj politici na neki način pokazuju neke realne tendencije i to je jedan signal', kazao je Bandov.

Smatra da je to sad pitanje je li to direktno naloženo iz samoga Kremlja i da se pokušava ljude pripremiti na neki realniji scenarij nego što je do sada to bilo. 'To bi značilo da bi se moglo ići prema nekom okončanju ovog sukoba, moguće bez ispunjenja svih onih dosada čvrsto postavljenih ciljeva, koje je ruski predsjednik konstantno naglašavao. U tom slučaju bi se moguće moglo ići prema nečem što se zove zamrznuti sukob', izjavio je Bandov. Dodao je kako zamrznuti sukobi nisu idealni za okončanje rata, ali da su sigurno puno bolji nego da rat konstantno traje.

'Takvih zamrznutih sukoba imamo na svijetu cijeli niz. Je li to smjer u kojem se trenutno razvija situacija između Ukrajine i Rusije čini se da ide u tom smjeru. No, još jedanput, daleko smo od toga, naglasio je. Istaknuo je kako u ovom trenutku niti jedna strana nije došla do čvrstog zaključka da vojno ne mogu više postići nego što mogu na diplomatskom planu.

'Kada budu i jedna i druga strana svjesne da ne mogu više postići na vojnom nego na diplomatskom, onda će se okrenuti potpuno diplomaciji i onda će se vidjeti točno koji je raspored snaga, kazao je Bandov. Mišlenja je da će do kompromisnog rješenja doći ako Ukrajina ne bude uspjela potpuno izbaciti ruske snage iz Ukrajine, a Rusija ne bude uspjela okupirati sve što želi okupirati.

'Morat će tražiti neko kompromisno rješenje koje bi moglo značiti, primjerice, moguće neku soluciju poput Cipra. Cipar, kao što znamo, je punopravna članica Europske unije, prilično visok standard ima unutar svjetskih ekonomskih odnosa, a istovremeno je zapravo zemlja koja ima jedan dio svog teritorija koji se nalazi izvan njezine potpune kontrole. Tako da postoje različite solucije, ali kažem, još smo daleko od toga i mislim da još nije sazrela ta ideja i konkretno kako će se to točno konkretno realizirati', rekao je Bandov.