Najave SAD-a o povlačenju svojih vojnika i prijetnje Rusije samo su ubrzale planove Njemačke da pretvori svoju vojsku u najjaču konvencionalnu silu u Europi
Pod prijetnjom iz Rusije, ali i nesigurnosti oko američke podrške, Njemačka želi svoju vojsku pretvoriti u najjaču konvencionalnu snagu Europe.
Najnovijim planom njihova ministra obrane Borisa Pistoriusa, predviđeno je da Bundeswehr do sredine sljedećeg desetljeća broji oko 460.000 vojnika i rezervista, od čega bi aktivni sastav trebao brojati 260.000 ljudi.
"Razvijamo Bundeswehr u najjaču konvencionalnu vojsku u Europi. Kratkoročno povećavamo našu obranu i otpornost, srednjoročno ciljamo na značajno povećanje sveobuhvatnih sposobnosti, a dugoročno ćemo uspostaviti tehnološku superiornost", najavio je ranije Pistorius.
Strategija predviđa jačanje rezervi i veću mobilizaciju snaga te smanjenje birokracije uz povećana ulaganja u nove tehnologije, piše The Telegraph.
vezane vijesti
Naglo 'razbuđivanje'
Odraz je to činjenice da je od desetljeća "spavanja" zbog negativnog nasljeđa Drugog svjetskog rata, Njemačka u svega nekoliko godina postala predvodnik europske obrane, odričući se ruskih energenata i šaljući oružje Ukrajini.
No, problemi su ostali. Vojna industrija treba povećati kapacitete, regrutacija je spora, a većina javnosti nije sklona uvođenju vojnog roka. Muči ih i nedostatak kvalificiranog pomoćnog osoblja.
U strategiji je jasno naglašeno da se SAD sve više okreće Indopacifiku, a kancelar Friedrich Merz zajedno s Pistoriusom Rusiju vidi kao glavnu prijetnju.
Militarizacija nauštrb građana?
Fraza prvog glavnog tajnika NATO-a, britanskog generala Hastingsa Ismayja da je svrha NATO-a "držati Ruse vani, Amerikance unutra, a Nijemce dolje", savršeno je ocrtavala hladnoratovsku podjelu moći u Europi. No, sad Amerikanci, sudeći po Trumpovim prijetnjama o povlačenju najmanje 5000 vojnika iz Njemačke, žele van, Rusi žele unutra, a Nijemci se naoružavaju kao nikad u posljednjih 80 godina.
No, do 2030. godine bi se zbog naoružavanja trebali smanjiti izdaci za zdravstvo, mirovine postaju "osnovno osiguranje", uvode se doplate za lijekove i bolničko liječenje. Iako oporba tvrdi da se time plaća militarizacija na račun radnika i umirovljenika, Merzova vlada tvrdi da nema alternative nego povećati vojni priračun već sljedeće godine na 133 milijarde eura, piše Brusselssignal.eu.
Na ove promjene je reagirao i bivši ruski predsjednik i premijer te sadašnji zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev. On je primijetio njemačke vojne planove te istaknuo da su oni doneseni na brzinu i bez amandmana.
"Uglavnom, zahvaljujući panici vlasti i ispiranju mozga mladih ljudi državnom propagandom, njemačko vodstvo sada može izvijestiti o porastu broja pojedinaca koji su spremni dobrovoljno služiti vojnu službu“, prenosi njegove riječi TASS.
