Cijene plina na svjetskim tržištima znatno su više od trenutnih nabavnih cijena plina, zbog čega se već govori o poskupljenju. No, cijene plina se za sljedeću sezonu grijanja formiraju u narednom razdoblju
Cijena plina za hrvatska kućanstva mogla bi od jeseni porasti između 10 i 15 posto. Razlog tomu je, upozoravaju stručnjaci, značajan rast cijena plina na svjetskim tržištima, poglavito zbog sukoba na Bliskom istoku.
Koliko će plin zaista poskupjeti, moglo bi biti poznato već za dva tjedna. Naime, u narednom će se razdoblju formirati nove nabavne cijene za nadolazeću sezonu grijanja.
Premijer Andrej Plenković je rekao da ne zna za analizu Hrvatske stručne udruge za plin, no istaknuo je da HERA prati stanje na tržištu plina, a njezine iduće odluke stižu na jesen.
"Mjere koje smo usvojili, u smislu da je cijena zaštićena, su do kraja rujna. Sukladno okolnostima koje su ipak sada na tržištu izvanredne zbog rata na Bliskom istoku i rasta cijena naftnih derivata, cijene plina, kerozina i dr., logično je da je ovo vrijeme kada su cijene više. Ako se postigne određeni mirovni sporazum, onda ćemo vidjeti kad dođe trenutak kakav stav zauzeti. Činit ćemo, kao i do sada, sve da cijene za naše građane i za gospodarstvo budu što niže", rekao je Plenković.
Čekaju se subvencije
Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, Dalibor Pudić, upozorio je u Dnevniku HRT-a da trenutne Vladine mjere o ograničavanju cijena energenata traju do 30. rujna. Objasnio je da cijena plina za kućanstva ovisi o stanju na europskim burzama, naročito na nizozemskom TTF-u, koji je referentna točka za određivanje cijena.
"Cijena plina za kućanstva mjeri se upravo prema cijenama plina na burzama, a određuje se u razdoblju od 1. svibnja do 1. srpnja. Ako bi cijene ostale više nego sada, došlo bi do povećanja krajnje cijene plina za kućanstva, odnosno u javnoj usluzi", rekao je Pudić.
Trenutne subvencije iznose između tri i osam eura po megavatsatu. Cijena plina za građane je oko 50 eura po megavatsatu, uz PDV koji je snižen na pet posto.
"Ukoliko ne dođe do novih subvencija ili zadržavanja sadašnjih mjera, cijena plina bit će veća", upozorio je Pudić.
Mnoštvo faktora
Iz Hrvatske energetske regulatorne agenije (HERA) ističu da su cijene već sad 10 do 15 posto veće. No, ne otkrivaju hoće li oni donijeti konačnu odluku o višim cijenama.
"Trenutne cijene plina su na razini od oko 40 eura, što je za 10 do 15 posto više u odnosu na reguliranu komponentu troška nabave plina, koja trenutno iznosi 35,50 eura", rekao je za RTL direktor sektora za naftu i plin HERA-e, Goran Babić.
To, ipak, ovisi o više faktora. "Nove mjere i eventualni nastavak mjera, ovisit će o tržišnim kretanjima, a o eventualnim geopolitičkim promjenama i trošak nabavne cijene plina koji je zapravo kombinacija svih tih faktora", poručio je ravnatelj uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, Željko Krevzelj.
Među najjeftinijima u Europi
Gledajući Europsku uniju, kućanstva u Mađarskoj plaćaju najnižu cijenu plina - 3,40 eura za 100 kilovatsati. Odmah iza je Hrvatska s 5,43 eura za 100 kilovatsati. S druge strane, 100 kilovatsati plina u Švedskoj košta gotovo 21 euro.
Energetski stručnjak Ivica Jakić istaknuo je da nam nisku cijenu plina za kućanstva i javne ustanove drži činjenica da Vlada subvencionira 17 posto cijene plina te da Hrvatska ima vlastitu proizvodnju plina, ali i LNG terminal.