Crveni alarm upaljen je za hrvatski klupski nogomet. Prema novim projekcijama UEFA-ine ljestvice nacionalnih koeficijenata za sezonu 2026./27., koje je objavio profil 'Football Meets Data', Hrvatska je pala za jedno mjesto i sada se nalazi na 23. poziciji.

Riječ je o najnižem plasmanu HNL-a u posljednjih 16 sezona. Posljednji put Hrvatska je bila ovako nisko u sezoni 2009./10., kada je na UEFA-inoj ljestvici nacionalnih koeficijenata bila tek 27. liga Europe.

Pad nije samo statistički neugodan podatak. On bi vrlo brzo mogao imati ozbiljne posljedice za hrvatske klubove, posebno za prvaka HNL-a i njegov put prema Ligi prvaka.

Šahtar pogurao Ukrajinu, Hrvatska pala na kritičnu granicu

Prema spomenutim projekcijama, Hrvatska trenutačno ima koeficijent 22.156, a dodatni udarac stigao je nakon uspjeha ukrajinskog Šahtara u Konferencijskoj ligi.

Šahtar je plasmanom u polufinale Ukrajini donio čak 1.500 bonus bodova, čime je Ukrajina skočila za dva mjesta i probila se na 21. poziciju. Rumunjska je pala na 22. mjesto, a Hrvatska na 23.

Upravo je ta pozicija posebno važna. Naime, 23. mjesto posljednje je koje prvaku države još uvijek jamči početak natjecanja u drugom pretkolu Lige prvaka, pod uvjetom da Rusija ostane pod suspenzijom.

Ako Hrvatska padne još samo jedno mjesto, na 24. poziciju ili niže, prvak HNL-a europski bi put morao početi već u prvom pretkolu Lige prvaka. To bi značilo kraću ljetnu pauzu, znatno teži put prema elitnom natjecanju i veći rizik od ranog ispadanja.

Hrvatski klubovi u opasnom začaranom krugu

Pad na UEFA-inoj ljestvici rezultat je slabih europskih rezultata hrvatskih klubova u posljednjih nekoliko sezona. Koeficijent se računa na temelju učinka u posljednjih pet sezona, a iz obračuna je ispala sezona 2021./22., u kojoj je Dinamo ostvario važan europski rezultat i stigao do doigravanja Europske lige, gdje ga je zaustavila Sevilla.

Bez tih bodova, a bez dovoljno novih uspjeha koji bi ih nadomjestili, Hrvatska je skliznula prema donjem dijelu europske ljestvice. Problem je dodatno naglašen činjenicom da se hrvatski koeficijent u velikoj mjeri oslanja na samo jedan klub.

Dinamo je u posljednjih pet sezona osvojio čak 74 posto svih bodova za Hrvatsku. Doprinos ostalih klubova bio je znatno skromniji: Rijeka je priskrbila 12 posto, Hajduk sedam posto, a Osijek šest posto bodova.

Takva ovisnost o Dinamu pokazuje koliko je hrvatski klupski nogomet ranjiv. Kada jedan klub ne odradi europsku sezonu na visokoj razini, posljedice se odmah vide na nacionalnom koeficijentu.

Za hrvatske klubove to znači sve teži put prema skupinama europskih natjecanja, manju mogućnost velike zarade i sve opasniji začarani krug. Slabiji koeficijent donosi teže pretkvalifikacije, a teže pretkvalifikacije povećavaju šansu za nova rana ispadanja.

HNL je tako došao do kritične točke. Još uvijek postoji minimalna sigurnosna zona, ali svaki novi europski neuspjeh mogao bi hrvatskog prvaka gurnuti u još teži položaj.