Najnovije istraživanje provedeno u suradnji Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI), Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek (FERIT) te Sveučilišta VERN', u sklopu projekata koji se provode u okviru mjere "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka" koju podupire Agencija za elektroničke medije (AEM) potvrđuje veliki interes i svijest među studentima o važnosti provjere činjenica (fact-checking), ali i ukazuje na izazove u dosljednoj primjeni ovih metoda.

Istraživanje, provedeno na uzorku od 233 studenata iz društveno-humanističkih, umjetničkih i prirodno-tehničkih studija, pokazalo je da iako je 65 posto studenata dominantno informirano preko društvenih mreža, povjerenje u takve izvore vijesti ostaje nisko. Tradicionalni mediji poput televizije i radija i dalje uživaju najviše povjerenje, dok je povjerenje u online portale i influencere znatno niže.

Ključni čimbenici za povjerenje u medijske izvore su kvaliteta i transparentnost sadržaja, kao i nepristranost u izvještavanju. Ipak, čak jedna trećina ispitanika ne vjeruje domaćim medijima, što ukazuje na duboko ukorijenjeno nepovjerenje u medijski prostor.

Na polju fact-checkinga, većina studenata zna što ovaj pojam znači (78,5 posto) i snažno podržava njegovo uključivanje u obrazovni sustav (84,5 posto), smatrajući da bi provjera činjenica trebala postati obavezni dio novinarske prakse. Međutim, samo 22 posto ispitanika često koristi fact-checking metode u svakodnevnom provjeravanju vijesti, dok značajan broj ne koristi dostupne alate ili ih uopće ne poznaje.

„Ovo istraživanje potvrđuje i naša iskustva; studenti su svjesni problema dezinformacija, ali im nedostaju praktična znanja kako ih prepoznati i provjeriti. Upravo zato na VERN'u fact-checking ne razvijamo samo kroz istraživačke projekte poput specijaliziranog provjeravatelja informacija o turizmu, TurFacto, već smo ga integrirali i u naše kurikulume“, istaknula je doc. dr. sc. Marija Slijepčević sa Sveučilišta VERN'.

Zabrinutost zbog dezinformacija izražena je u područjima turizma i elektrotehnike, gdje lažne informacije mogu imati ozbiljne posljedice poput narušavanja reputacije destinacija, pogrešnih odluka potrošača, pa čak i sigurnosnih rizika. Više od 90 posto ispitanika smatra da su lažne vijesti u turizmu ozbiljna prijetnja, a gotovo 87 posto smatra da dezinformacije u elektrotehnici i računarstvu mogu uzrokovati značajne negativne posljedice.

Detalji istraživanja također ističu razlike među studentskim skupinama: studenti društveno –humanističkog usmjerenja češće dijele vijesti s ciljem podizanja svijesti, dok studenti prirodno – tehničkih usmjerenja pokazuju veću sklonost prema korištenju digitalnih izvora i fact-checking alatima.

Ovaj istraživački projekt jasno pokazuje potrebu za daljnjim jačanjem medijske pismenosti, sustavnom edukacijom o provjeri činjenica i odgovornijim odnosom prema objavi i širenju informacija u digitalnom dobu.

'Istraživanje nam potvrđuje da studenti žele razumjeti i koristiti provjerene informacije, ali istovremeno pokazuju da je potrebno puno više rada na praktičnoj primjeni alata i metoda fact-checkinga. To je jasan signal da obrazovni sustav i mediji zajedno trebaju graditi održive modele medijske pismenosti – ne samo kroz teoriju, nego kroz stvarne primjere i svakodnevnu praksu', izjavila je Iva Šalamon, voditeljica HUDI fact-checking tima.

Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.