ŽENE U AKCIJI

Deset razloga protiv legalizacije prostitucije

  • Autor: Marko Čulić
  • Zadnja izmjena 24.10.2012 08:15
  • Objavljeno 24.10.2012 u 08:15
Višnja Ljubičić

Višnja Ljubičić

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Nakon strahovite halabuke koju je javnost digla na Ostojićev prijedlog novog Zakona o prekršajima, isti je vraćen na doradu, s uputom da se idući put o tako važnim aktima ozbiljnije treba pozabaviti i javno raspraviti. Prijedlog je, podsjetimo, izradio MUP, a ministar Ostojić je dobio 'packu' i od samog Milanovića kako je prijedlog nespretno i brzopleto predstavljen. Ženske udruge na današnjoj su tribini složno poručile i zakonotvorcima i zakonodavcima da 'dekriminalizacija (nikako legalizacija) prostitucije i kazneni progon 'kupaca' - a ne žena - jedino je efikasno sredstvo u suzbijanju prostitucije!

'Budući da nam je jasno u kakvom patrijarhalno-nazadnom sustavu živimo već iz stavova saborskih zastupnika i zastupnica, gdje se za legalizaciju prostitucije zalažu i o njoj pozitivno pričaju samo muškarci, zanima nas jako da li bi koji od njih znao objasniti zašto je tomu tako? Javno i iskreno – a neće biti teško vidjeti koliko je to zaista iskreno! A željele bismo znati i da li je ijedna žena sjedila u 'radnoj skupini' koja je donijela ovakav prijedlog zakona?' zapitala se Đurđa Kolarec iz Udruge Rosa na neformalnoj tribini posvećenoj spornom prijedlogu zakonske regulative prostitucije u RH.

Sve predstavnice udruga za zaštitu ženskih prava, kao i državna pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja je također izdvojila vrijeme za neformalan 'Doručak s novinarima', kako je tribina nazvana, zalažu se za to da se iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira potpuno ukloni prostitucija i ako dotični već spominju tzv 'skandinavski model', da ga prebace u kazneni te da se situacija napokon 'obrne', i represija, i to stroga, počne vršiti prvenstveno prema potražnji (kupcima) seksualnih usluga i amnestiji žena.

Poznata aktivistica za ženska prava i pobornica lezbijskog pokreta u Hrvata, Nela Pamuković osvrnula se i na legalizaciju prostitucije, prijedlog koji još od doba Šime Lučina 'lebdi' nad prostorima odlučivanja o iznalaženju ovog problema. 'Dovoljno mi je prisjetiti se Borisa Kunsta i njegovog TV gostovanja s poznatom zagrebačkom 'madamme' između ostalog optuženu i za trgovinu ljudima, da mi se smuči. Pa nijedna zemlja koja je legalizirala prostituciju nema s tim eksperimentom povoljne rezultate, a ženama, i po njihovim svjedočanstvima, a i po iscrpnim istraživanjima koja se srećom većinom mogu pronaći na internetu, nije u 'legalnim bordelima' ništa bolje nego na ulici, a u velikom broju slučajeva čak i lošije. Onda čujem da se Mladež HNS-a zalaže za legalizaciju prostitucije. Zaista sam iznenađena količinom neznanja i nebrige društva za svoje bližnje. 99 posto žena se time ne bi bavilo da im to nije posljednji izlaz – tko se onda zalaže za legalizaciju prostitucije ako zna da žene tamo žive u paklenim uvjetima?' ogorčeno se zapitala Nela Pamuković.


U prilog antilegalizirajućeg pokreta, abolicionizma je i nevjerojatan primjer iz Njemačke koji je tako bizaran da je teško povjerovati da je istinit. Međutim jest, i slučaj se rješava na sudu, a radi se o sporu jedne Njemice s domovinom koja joj je uskratila socijalna prava nakon što je odbila posao koji joj je tamošnji biro za zaposlenje našao. Pogađate, dobila je poziv da se javi na radno mjesto u javnu kuću. Kao 'animator djevojka/žena. Očekivano, žena je ponudu odbila, i na zaprepaštenje mnogih, a za pretpostaviti je, najviše njezinih ukućana i obitelji, ostala bez prava na socijalnu pomoć i statusa nezaposlene osobe prijavljene na biro.

'Zavaravamo se ako mislimo da je cijela ova stvar jednostavna i bezopasna. Kao, on želi seks, ona novac, obavi se što treba i svi sretni, a ako se i dogodi katkad da netko tu i tamo zaradi prekršajnu prijavicu, nije strašno. Položaj žene u cijelom tom sustavu toliko je očajan da se može govoriti o svojevrsnom pa čak i doslovnom ropstvu. Druga stvar, još i važnija – prostitucija je u većem svom postotku, dio organiziranog kriminala.

Isti oni koji 'brinu o 'kurvama', svodnici, makroi, otmjene vlasnice 'uglednih' javnih kuća tzv. madamme i slično su isti oni koji pune stupce crne kronike ubojstvima, trgovinom ljudima, dilanjem droge, oružja ... shvaćate li poantu?' retorički se na cijelu raspravu osvrnula Sanja Sarnavka iz udruge B.a.b.e. dodavši kako najstrože kazne, drakonske čak, trebaju dokačiti upravo njih.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi