Hormuški tjesnac, uski morski prolaz u Perzijskom zaljevu, kroz koji prolazi oko petine svjetskog izvoza nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG), kao i otprilike trećina pomorske trgovine gnojivima, ključna je arterija ne samo za energetska tržišta, već i za globalnu proizvodnju hrane.

'Na posuđenom smo vremenu', upozorio je Pablo Galante Escobar, čelnik odjela za LNG u Vitolu, govoreći na FT Commodities Summitu u Lausanni. Smanjen protok LNG-a kroz tjesnac već je doveo do pada industrijske potrošnje.

Escobar navodi da se oko 40 posto pada potražnje za plinom odnosi na industriju, osobito tvornice gnojiva, otkako su SAD i Izrael krajem veljače pokrenuli napade na Iran. Prirodni plin ključna je sirovina u proizvodnji dušičnih gnojiva poput amonijaka.

'Ovo nije održivo ili će se energetska kriza pretvoriti u prehrambenu', upozorio je, dodajući da bi manja dostupnost gnojiva mogla smanjiti prinose i pogurati cijene hrane u nadolazećim sezonama.

Poremećena globalna logistika

Rat na Bliskom istoku remeti globalnu logistiku. Zatvaranje tjesnaca, što je poduzeo Iran, i kasnija američka pomorska blokada tog strateškog prolaza izazvali su lančane poremećaje u transportu robe diljem svijeta.

Gužve na Panamskom kanalu pogoršale su se pak jer azijski kupci sve više posežu za naftom iz Meksičkog zaljeva, umjesto za opskrbom s Bliskog istoka. Tankeri pritom nadmašuju brodove za rasuti teret u utrci za ograničene termine prolaska.

Prema riječima Louise Follis iz brokerske i savjetničke kuće Clarksons, to znači da brodovi koji prevoze robu niže vrijednosti, poput žitarica, trpe veće troškove i kašnjenja. Vrijeme čekanja na prolaz kroz kanal naraslo je na oko 40 dana, a operateri tankera plaćaju milijunske iznose da bi preskočili red.

Prijevoz žitarica skuplji za 50-60 posto

Na nekim rutama prijevoz žitarica već je poskupio za 50 do 60 posto, što opterećuje američke poljoprivrednike koji se ionako teško nose s konkurencijom jeftinijih proizvođača poput Brazila. Viši troškovi prijevoza smanjuju im profitne marže i otežavaju pristup tržištima u razvoju.

Situaciju pogoršavaju i više cijene brodskog goriva, zbog čega brodovi plove sporije, čime se smanjuje ukupni kapacitet tržišta rasutog tereta. 'To uvodi neefikasnost u cijeli sustav’, istaknula je Follis.

Trgovci poljoprivrednim proizvodima upozoravaju da tržišta još uvijek nisu u potpunosti uračunala rizik od dugotrajnog poremećaja u opskrbi gnojivima i drugim ključnim inputima.

Vijay Chakravarthy, direktor za upravljanje rizicima u Louis Dreyfus Company, jednoj od najvećih svjetskih trgovačkih kuća za poljoprivredne proizvode, kaže da su očekivanja o kratkotrajnom sukobu dovela do podcjenjivanja njegovih posljedica. 'Tržište nije uračunalo dugotrajniji poremećaj. Nitko nije spreman na to', rekao je, dodajući da bi i dodatnih šest mjeseci poremećaja moglo imati posljedice za žetveni ciklus 2027. godine.

Sve jača konkurencija za ključne sirovine

Ukazao je i na sve jaču konkurenciju za druge ključne sirovine, poput sumpora, koji se sve više preusmjerava u profitabilnije industrijske namjene, primjerice u taljenje bakra. Time proizvođači gnojiva ostaju 'na začelju reda'.

Iako su globalne zalihe žitarica zasad relativno stabilne, Chakravarthy upozorava da bi reakcije vlada mogle pogoršati situaciju. Države zabrinute za sigurnost opskrbe mogle bi početi gomilati zalihe, što bi smanjilo njihovu dostupnost na tržištu i poguralo cijene, osobito u zemljama koje ovise o uvozu.

'Svi imaju osjećaj da im je na neki način ugrožen suverenitet u lancu opskrbe', zaključio je.