Zbog sukoba na Bliskom istoku raste neizvjesnost oko inflacije, cijena energenata i kamata, no iz Hrvatske narodne banke poručuju da se zasad očekuje umjereniji scenarij bez naglog rasta cijena i kreditnih opterećenja
Posljedice sukoba na Bliskom istoku prelijevaju se na globalno gospodarstvo, a time i na Hrvatsku, no iz Hrvatske narodne banke zasad ne vide razloge za ostvarenje najcrnjeg scenarija s naglim rastom inflacije. Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek u razgovoru za RTL ističe da se trenutačna kretanja i dalje uklapaju u osnovne projekcije.
‘Cijena nafte, koja sada iznosi oko 100 dolara po barelu, u skladu je s našim očekivanjima u osnovnom scenariju’, rekla je Švaljek, dodajući da će daljnji razvoj situacije ovisiti o trajanju i intenzitetu sukoba na Bliskom istoku.
Najnepovoljniji scenarij, koji uključuje znatno veći rast cijena energenata, zasad se ne smatra izglednim. ‘Prema tom scenariju, cijena nafte bi trebala porasti na oko 150 dolara po barelu, a cijena plina iznad 100 eura po megavatsatu. Trenutačno ne vidimo razloge da se takav scenarij ostvari’, naglasila je.
vezane vijesti
U slučaju takvog razvoja događaja, posljedice bi bile globalne. ‘To ne bi bilo dobro ni za hrvatske građane ni za Europsku uniju. Rast gospodarstva bio bi sporiji, oko 1,7 posto, ali i dalje pozitivan, dok bi inflacija bila znatno viša’, pojasnila je Švaljek. Ipak, u osnovnom scenariju HNB i dalje očekuje inflaciju od oko 4,5 posto.
Govoreći o razlozima visoke inflacije u Hrvatskoj, istaknula je da ne postoji jedan krivac. ‘Ne možemo uprijeti prstom u jednog odgovornog. Hrvatska je snažno rasla nakon pandemije, uz poticajnu fiskalnu politiku i značajne priljeve iz europskih fondova, što je potaknulo potrošnju i investicije te stvorilo pritisak na rast cijena’, rekla je.
Posebno su na udaru cijene hrane, koje građani svakodnevno osjećaju. ‘Kada dođemo u trgovinu, svi vidimo koliko su cijene visoke. I meni se čine vrlo visoke’, priznala je Švaljek, dodajući da visoka potražnja omogućuje trgovcima da zadrže takve razine cijena.
Na pitanje o kretanju kamata i kreditnog opterećenja građana, poručila je da zasad nema razloga za zabrinutost. ‘Trenutačno nema razloga za podizanje kamatnih stopa. One su i dalje na povijesno niskim razinama, čak niže nego u prosjeku eurozone’, rekla je.
Ipak, upozorava da sve ovisi o inflaciji. ‘Ako bi inflacija dulje ostala povišena, monetarna politika bi reagirala podizanjem ključnih kamatnih stopa, što bi se potom prelilo i na kredite’, zaključila je Švaljek.
