Na sastanku ministara vanjskih poslova u Luxembourgu Njemačka i Italija blokirale su inicijativu za suspenziju ključnog trgovinskog sporazuma s Izraelom. Prijedlog su pokrenule Španjolska, Slovenija i Irska, tražeći njegovo preispitivanje zbog izraelskih poteza na palestinskim teritorijima.

Iako nije prošao, prijedlog odražava rastuću nelagodu unutar EU-a. Organizacije za ljudska prava sve glasnije traže konkretne mjere, upozoravajući na stanje na terenu, piše Aljazeera.

Španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares poručio je: 'Očekujem da svaka europska država poštuje ono što govore Međunarodni sud pravde i UN o ljudskim pravima i obrani međunarodnog prava. Sve drugo bilo bi poraz za Europsku uniju.'

Unija, međutim, ostaje podijeljena. Njemačka, Mađarska i Češka protive se oštrijim potezima, pa je potpuna suspenzija zasad malo vjerojatna. Njemački ministar Johann Wadephul ocijenio je prijedlog 'neprimjerenim', naglasivši potrebu za 'kritičkim i konstruktivnim dijalogom s Izraelom'.

Što je sporazum EU–Izrael?

Sporazum o pridruživanju, na snazi od 2000. godine, temelj je odnosa EU-a i Izraela te omogućuje povlašten pristup tržištu EU-a i suradnju u više područja, a Unija je najveći izraelski trgovinski partner.

U njegovu središtu je članak 2. te veže suradnju uz poštovanje ljudskih prava i demokratskih načela. Upravo ta odredba danas je ključna u raspravi o njegovoj mogućoj suspenziji.

Tko traži suspenziju?

Zahtjevi dolaze od pojedinih vlada, organizacija i građana. Predvode ih Španjolska, Irska i Slovenija, uz poruku da EU mora djelovati u skladu sa svojim vrijednostima. Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee rekla je: 'Moramo djelovati. Moramo osigurati zaštitu naših temeljnih vrijednosti.'

Više od 60 organizacija, uključujući Amnesty International i Human Rights Watch, pozvalo je Europsku komisiju da 'usvoji dugo odgađane mjere, uključujući suspenziju sporazuma, zabranu trgovine s ilegalnim naseljima i obustavu isporuke oružja Izraelu'.

Građanska inicijativa Justice for Palestine prikupila je milijun potpisa, čime je Komisija obvezna odgovoriti i odlučiti o daljnjim koracima.

Zašto se traži suspenzija?

Ključni razlog je odnos Izraela prema Palestincima u Gazi i na Zapadnoj obali.

Rat u Gazi snažno je potaknuo zahtjeve za prekid sporazuma. Prema lokalnim vlastima, od listopada 2023. godine ubijeno je više od 71.000 Palestinaca, većinom žena i djece, dok se tisuće vode kao nestale. Unatoč sporazumu o prekidu vatre, izraelski napadi su nastavljeni, a pristup humanitarnoj pomoći i dalje je ograničen.

Istraga UN-a utvrdila je elemente genocidne namjere, a Južnoafrička Republika pokrenula je postupak protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde.

Međunarodni kazneni sud izdao je naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta, navodeći 'razumne razloge' za vjerovanje da je civilima u Gazi uskraćeno ono što im je nužno za preživljavanje.

Zapadna obala

Na okupiranoj Zapadnoj obali raste nasilje izraelskih doseljenika nad Palestincima, što sve češće osuđuju europske vlade, a EU razmatra moguće sankcije protiv 'ekstremističkih doseljenika'.

Širenje ilegalnih naselja potiče kritike jer se smatra preprekom rješenju o dvije države te aktivisti upozoravaju na obrazac postupnog istiskivanja palestinskih zajednica. U prosincu je 14 država osudilo odobrenje novih naselja, ocijenivši ga nezakonitim i štetnim za mir.

Prema UN-u, njihovo širenje dosegnulo je najvišu razinu posljednjih godina. Na Zapadnoj obali živi oko 700.000 izraelskih doseljenika, iako međunarodno pravo zabranjuje takve poteze.