Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić (Možemo) upozorava na neodgovornost u pripremama za klimatske promjene, a za zakone kaže da ih često slabo primjenjujemo i ne nadziremo kršenja za najvrjednija područja i otpadni kriminal.

"Globalno imamo klimatske promjene i strašne posljedice tih poremećaja, te nevjerojatno brz gubitak bioraznolikosti", upozorila je Radojčić u izjavi za Hinu. "Biste li vjerovali samo prije 30-ak godina da će pčele biti u opasnosti od izumiranja?", pita se zastupnica.

Tvrdi da smo neodgovorni i lokalno, da se u Hrvatskoj ne pripremamo za posljedice klimatskih promjena, da već sada najviše u EU plaćamo štete od njih u odnosu na BDP. Zakone često slabo primjenjujemo i još slabije nadziremo njihovo kršenje, npr. kada su u pitanju najvrjednija područja prirode Natura 2000 ili kada je u pitanju otpadni kriminal.

Urbanizam je zanemaren u korist profita

"I dalje se guraju projekti bez obzira na posljedice, na obali gdje se sumanuto gradi, nasipava i betonira. Urbanizam je zanemaren u korist brzih investicija i profita. Uhićenje glavnog državnog inspektora zbog korupcije u slučaju teškog ugrožavanja okoliša i zdravlja ljudi slikoviti je primjer sustava koji je izgrađen", kaže zastupnica.

Vezano uz klimatske promjene i doprinos smanjenju emisija i ostvarivanju klimatskih ciljeva, iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije poručuju kako ključnu ulogu u provedbi imaju europski financijski instrumenti koje Hrvatska aktivno koristi.

To se, ističu, posebno odnosi na sredstva iz Modernizacijskog fonda, koji podupire modernizaciju energetskog sustava i povećanje energetske učinkovitosti i Socijalnog fonda za klimatsku politiku čija će sredstva biti usmjerena na konkretne mjere i ulaganja koja će pomoći najranjivijim građanima i mikro poduzećima u dekarbonizaciji i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. Upućuju i na prihode od dražbi emisijskih jedinica koji se usmjeravaju u projekte smanjenja emisija, razvoj obnovljivih izvora energije te mjere prilagodbe klimatskim promjenama.

"Hrvatska je 31. ožujka službeno dostavila Europskoj komisiji Socijalni plan za klimatsku politiku, koji predstavlja strateški instrument za osiguravanje pravedne, uključive i učinkovite provedbe mjera zelene tranzicije ukupne vrijednosti 1,6 milijardi eura. Njegov cilj je ublažiti socijalne posljedice zelene tranzicije, zaštititi ranjive skupine, poticati zapošljavanje u zelenim sektorima i podržati regionalnu koheziju u skladu s europskim i međunarodnim obavezama Hrvatske", rekli su Hini u ministarstvu.

Važnost ljudi i zajednica u zaštiti okoliša

Hrvatskoj su na raspolaganju i sredstva Modernizacijskog fonda u iznosu 1,3 milijardi eura za razdoblje 2021.-2030., a do sada je isplaćeno 485, 5 milijuna eura za šest programa ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i dekarbonizaciju prometa te tri projekta - sunčana elektrana, virtualna elektrana, odnosno baterijski park kapaciteta 22 MWh te nabava 6 elektrobaterijskih vlakova za putnički prijevoz.

U Ministarstvu ističu i da je jedan od važnih mehanizama zelene tranzicije i održivog razvoja i instrument zelene javne nabave.

Podsjećaju i da ovogodišnja tema Dana planeta zemlje "Naša snaga, naš planet" ukazuje na važnost uloge ljudi i zajednica u zaštiti okoliša.

Iz organizacije Greenpeace Hrvatska kažu kako taj Dan dočekuju s jasnim ciljem: vrijeme je da naš golemi prirodni potencijal napokon postane naša energetska stvarnost. „Energija sunca i vjetra danas nisu samo ekološki izbor - one su najjeftiniji i najbrži put do energetske neovisnosti. Dok fosilna goriva financiraju ratove od Rusije do Irana i drže nas u šaci uvozne ovisnosti, naši vlastiti, domaći izvori jamče energetsku sigurnost", poručila je programska voditeljica Greenpeacea Hrvatska Petra Andrić.

Otpor lokalnih zajednica štetnim projektima

U Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF‑Adriji upozoravaju da očuvanje života na Zemlji zahtijeva hitno jačanje povezanosti prirodnih staništa kako bi se zaustavio alarmantan gubitak bioraznolikosti.

"Prirodu dodatno opterećuje onečišćenje, osobito voda – naših rijeka i mora – čije su posljedice već danas dramatične za ekosustave i zdravlje ljudi. Poljoprivreda pritom ima ključnu ulogu: može biti saveznik u zaštiti prirode, ali i jedan od glavnih uzroka njezina uništavanja, ako se ne provodi održivo", poručila je direktorica komunikacija u WWF Adriji Petra Boić Petrač.

Predsjednica Zelene akcije Dora Sivka kaže da Dan planeta Zemlje ove godine obilježava otpor lokalnih zajednica nametnutim štetnim projektima i zagađivačkoj industriji diljem Hrvatske. Primjeri sežu od inicijative „Gospić je naš dom“, zbog čijeg je pritiska resorno Ministarstvo poništilo prethodno mišljenje i zatražilo cjelovitu studiju utjecaja na okoliš za tvornicu prerade litija u Smiljanskom Polju, pa sve do više od osam inicijativa iz Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije koje se protive realizaciji 24 projekta megalomanskih peradarskih farmi, klaonica i popratnih sadržaja.

"Obrazac postupanja je sličan. Bez angažmana i propitkivanja lokalnog stanovništva, procedure često ostaju tek formalnost, a određeni projekti prolaze bez temeljite i javne provjere. Tek kada se građani povežu, a inicijative za zaštitu okoliša umreže i javno progovore, dolazi do konkretnijih reakcija nadležnih tijela", poručuje Sivka.