Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf izjavio je da američki predsjednik Donald Trump pokušava 'opravdati novo ratno huškanje' te optužio Washington za kršenje primirja i pojačavanje pritiska na Iran.

Poručio je da Teheran neće pregovarati pod prijetnjama te da je u protekla dva tjedna pripremio 'nove karte' za moguće sukobe na terenu. Iako Sjedinjene Države tvrde da su oslabile iranske raketne kapacitete, Iran je i prije primirja pokazao sposobnost kontinuiranih napada dronovima i projektilima.

Zatvaranje ključnog pomorskog pravca?

Jedna od mogućih opcija uključuje angažiranje jemenskih pobunjenika hutista za blokadu strateški važnog tjesnaca Bab el Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i dalje s Indijskim oceanom, piše The Independent u analizi.

Taj morski koridor ključan je za globalnu trgovinu, osobito za transport energije – kroz njega dnevno prolazi više od četiri milijuna barela nafte. Hutisti su već zaprijetili da bi mogli zatvoriti taj prolaz, no ostaje nejasno koliko bi takva blokada bila učinkovita u praksi.

Strah od kibernetičkih napada

Sigurnosne agencije upozoravaju i na mogućnost kibernetičkih napada koje bi mogli izvesti iranski saveznici ili povezane skupine, a osobito su ranjivi sustavi vodoopskrbe i energetike.

U upozorenjima sudjeluju institucije poput FBI-ja i američke Nacionalne sigurnosne agencije te ističu da bi čak i jedan uspješan napad mogao izazvati ozbiljne poremećaje, uključujući kontaminaciju vode ili oštećenje infrastrukture.

Iran je i ranije optuživan za kibernetičke napade, a istodobno tvrdi da je i sam bio meta sličnih operacija iz SAD-a i Izraela.

Mogući politički i ciljani napadi

Analitičari upozoravaju da bi Teheran mogao posegnuti i za političkim pritiskom ili ciljanjem američkih i savezničkih interesa diljem svijeta. To uključuje moguće napade na diplomatske i trgovačke misije, ali i potencijalne atentate na ključne osobe povezane sa zapadnim državama.

Takvi potezi mogli bi biti odgovor na likvidacije visokih iranskih dužnosnika i vojnih zapovjednika tijekom sukoba.

Još jedna opcija je nastavak napada na energetsku infrastrukturu u zemljama Perzijskog zaljeva. Prema procjenama Atlantskog vijeća, velik dio iranskih napada tijekom sukoba bio je usmjeren upravo na države članice Vijeća za suradnju arapskih zemalja Zaljeva.

Procjene konzultantske kuće Rystad Energy govore da je već oštećena infrastruktura vrijedna oko 58 milijardi dolara. Prema čelniku Međunarodne agencije za energiju Fatihu Birolu, više od 80 energetskih objekata bilo je meta napada od početka sukoba, a značajan dio njih ozbiljno je oštećen.