U srcu Amsterdama, čovjek koji vodi borbu protiv američke tehnološke dominacije priznaje neugodnu istinu: bez nje još uvijek ne može. Koliko se često još uvijek oslanja na velike tehnološke tvrtke? 'Trenutno, cijelo vrijeme', rekao je za Politico, pokazujući na tablet prepun Microsoftova softvera. Ta rečenica precizno opisuje problem cijele Europe, kontinenta koji želi digitalnu neovisnost, ali je i dalje ovisan o američkom Big Techu.

Diljem Europe političari sve otvorenije preispituju dugogodišnje oslanjanje na američke tehnološke kompanije. Od Francuske i Njemačke do Nizozemske i Finske raste zabrinutost zbog činjenice da ključni sustavi – od javne uprave do kritične infrastrukture – ovise o nekoliko tvrtki povezanih s Washingtonom.

U pozadini tog zaokreta je strah da bi SAD mogao tu ovisnost pretvoriti u politički alat.

'Donald Trump nam svaki dan daje razloge da razmišljamo o tom scenariju', upozorava Alexander Scholtes, jedan od ključnih ljudi u pokušaju digitalnog zaokreta Amsterdama. Problem, kaže, nije samo tehnološki, nego i pravni jer američke kompanije podliježu američkim zakonima i političkim odlukama.

Za sve veći broj europskih dužnosnika pitanje više nije hoće li se ta ovisnost iskoristiti nego kada. Godinama je oslanjanje na američku tehnologiju bilo logičan izbor: rješenja su bila bolja, tržište stabilno, a transatlantski odnosi čvrsti. Danas se ta ovisnost sve više doživljava kao sigurnosni problem.

Prema procjenama Europskog parlamenta, američke kompanije drže oko 70 posto europskog cloud tržišta, a čak 80 posto potrošnje na poslovni softver odlazi upravo njima.

Riječ je o dubokoj infrastrukturi – od operativnih sustava i uredskih alata do mreža koje pokreću e-mailove, komunikaciju, financijske sustave i javne usluge. 'Tu smo ovisnost godinama gradili jer je bilo jednostavnije sve staviti kod jednog dobavljača', priznaje Scholtes.

Kill switch više nije teorija

Strah od tzv. kill switcha – scenarija u kojem bi američke vlasti mogle ograničiti pristup digitalnim uslugama –pojačan je nakon nedavnih događanja, ali i Trumpovih nepredvidivih poteza.

Nakon američkih sankcija dužnosnici Međunarodnog kaznenog suda ostali su bez pristupa ključnim digitalnim alatima, uključujući Microsoftove servise. Posljedice su bile dalekosežne – od prekida komunikacije do blokade osnovnih funkcija. 'To je svojevrsna civilna smrt', opisao je jedan od pogođenih sudaca.

Premda stručnjaci upozoravaju da se ne radi o jednostavnom scenariju u kojem jedna odluka može 'ugasiti Europu', pravni mehanizmi za takve poteze već postoje, a javnost to prepoznaje. Istraživanja pokazuju da velika većina Europljana smatra da je takav potez realan rizik.

Europska komisija pokušava odgovoriti jačanjem digitalnog suvereniteta, no konkretniji potezi dolaze s nacionalne i lokalne razine. Francuska već ograničava korištenje alata poput Zooma i Microsoft Teamsa u javnoj upravi, a s Njemačkom, Italijom i Nizozemskom razvija svoju digitalnu infrastrukturu.

Najdalje je u tome otišla njemačka pokrajina Schleswig-Holstein te postupno izbacuje Microsoftove sustave i prelazi na open-source rješenja poput LibreOfficea i Linuxa.

Rezultati su, zasad, mješoviti. S jedne strane su ostvarene značajne uštede, a s druge je tranzicija otkrila niz problema, od tehničkih poteškoća do pada produktivnosti. 'Zaobilaženje problema povećava radno vrijeme i do 20 posto', upozoravaju iz pravosuđa.

Iskustvo Njemačke pokazalo je ono što mnogi već naslućuju: odvajanje od Big Techa nije ni brzo ni jednostavno. Amsterdam zato bira oprezniji pristup – umjesto naglog prekida, planira postupan izlazak u višegodišnjem procesu.

Strategija uključuje testiranje alternativa, postupno širenje europskih rješenja i konačno prebacivanje ključnih sustava na lokalnu infrastrukturu do 2035. godine. No cijena će biti visoka jer će već početna faza koštati milijune eura. 'Imali bismo ogroman problem kad bi Microsoft prestao pružati usluge', upozorava Scholtes. 'Ne bismo mogli slati e-mailove, zdravstveni sustavi bi stali, administracija bi bila blokirana.'

Američke kompanije u međuvremenu pokušavaju ublažiti zabrinutost nudeći tzv. suverene cloud usluge u Europi, no kritičari to nazivaju 'suverenitetnim marketingom' jer ključna kontrola i dalje ostaje izvan EU-a. Europske alternative poput Nextclouda stoga bilježe snažan rast, ali ključni problem jest taj da ponuda još nije dovoljno jaka da bi Europa mogla zaista birati. 'SAD je i dalje važan partner, ali želimo imati mogućnost izbora', poručuju europski dužnosnici.

'Ideja da je slobodno tržište uvijek dobro za inovacije jednostavno ne stoji. Ovo nije pravo tržište jer njime dominira nekoliko velikih igrača, a Europa nikada nije imala stvarnu šansu', smatra Scholtes.