U jeku sukoba koji se opisuje kao egzistencijalna prijetnja režimu Hamenei je upadljivo odsutan. Njegove poruke čitaju se na državnoj televiziji ili objavljuju na društvenim mrežama, a režim je čak koristio i AI-em generirane videozapise, što je potaknulo nagađanja da je nesposoban za rad ili da se nalazi izvan zemlje.

To je snažan kontrast njegovu ocu, pokojnom Aliju Hameneiju, jer je desetljećima bio javno lice vlasti i redovito se obraćao naciji.

Prema izvorima, Hamenei je ozlijeđen u napadima u kojima su ubijeni njegov otac i vrh vojske, a Reuters navodi da ipak sudjeluje u donošenju ključnih odluka putem audiokonferencija, uključujući rat i pregovore s Washingtonom.

No ostaje pitanje – vodi li doista taj proces ili je vrh vlasti operativno prazan?

Odlučuje li doista ajatolah o potezima Irana?

Ali Vaez, direktor iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj skupini, smatra kako se čini da 'Modžtaba nije u stanju donositi ključne odluke', ali da 'sustav koristi njegovo ime za odobravanje širih strateških poteza', piše CNN. 'Modžtaba je praktički nestao s radara, pa je pripisivanje stavova njemu dobar način da se pregovarači zaštite od kritika', dodaje.

Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je Iran nakon ubojstva Hameneija starijeg prošao kroz promjenu režima te kaže da sada pregovara s 'razumnim ljudima'. No iranski zatvoreni politički sustav otežava odgovore o tome, a što Hamenei dulje ostaje izvan javnosti, pitanja su sve glasnija.

Među ključnim figurama istaknuo se Mohamad Bager Galibaf, predsjednik parlamenta koji je vodio prvi krug pregovora sa SAD-om, a uz njega je bio ministar vanjskih poslova Abas Aragči u pokušaju demonstracije jedinstva.

Istodobno u Iranu raste nepovjerenje prema pregovorima sa SAD-om, a pristaše režima pažljivo prate svaki potez vlasti.

Pregovori postali kompliciraniji

'Ako su pregovori i prije bili teški, sada su još složeniji', upozorava Danny Citrinowicz iz Instituta za studije nacionalne sigurnosti, ističući da Iran postaje tvrđi i ideološki rigidniji.

Američki potpredsjednik J.D. Vance rekao je da se iranska delegacija mora vratiti po odobrenje vrhovnog vođe ili 'nekoga drugoga', što potiče sumnje u to tko zapravo donosi odluke. Do sada je bilo nezamislivo postići dogovor bez blagoslova vođe, no Iran možda ulazi u fazu u kojoj to više nije nužno.

Političari su sada pod pritiskom s dvije strane: Trumpovih javnih istupa i tvrde domaće baze koja svaki kompromis vidi kao kapitulaciju. 'Moraju hodati po tankoj liniji te balansirati između unutarnjih i vanjskih pritisaka', kaže Hamidreza Azizi iz Njemačkog instituta za međunarodna i sigurnosna pitanja (SWP) u Berlinu.

Neobičan ratni aranžman

Ovakav ratni aranžman zbunio je čak i pristaše režima. Nakon što je Aragči objavio da je Hormuški tjesnac otvoren za promet, suočio se s kritikama, a provladini mediji upozorili su da takve odluke zahtijevaju odobrenje vrhovnog vođe. Kritike je izazvao i predsjednik Masud Pezeškian nakon pomirljivih poruka prema susjedima. Unatoč špekulacijama o podjelama, Galibaf je poručio da sustav ostaje jedinstven.

'Ovo je i dalje borba za opstanak i ne mogu si priuštiti unutarnje sukobe', kaže Vaez.

Za sada se čini se odsutni vrhovni vođa ima konkretnu političku funkciju. 'Nema protuteže od čovjeka koji se ne pojavljuje u javnosti', zaključuje Vaez.