ZDRAVA HRANA

Budite vegetarijanci na jedan dan

  • Autor: N.LJ.J.
  • Zadnja izmjena 11.08.2010 07:50
  • Objavljeno 11.08.2010 u 07:50
žena hrana osmijeh

žena hrana osmijeh

Izvor: Corbis / Autor: Corbis

Vegetarijanska i veganska prehrana svakim danom ima sve više poklonika. Primjerice, u Hrvatskoj ima oko 150.000 vegetarijanaca, a u Njemačkoj ih živi više nego što Lijepa Naša ima stanovnika

Vegetarijanska prehrana pokazala se pravom blagodati, posebice danas kada ljudi sve više obolijeva od bolesti srca i krvnih žila te tumora. Naime, pokazalo se da vegetarijanci i vegani znatno manje obolijevaju od navedenih bolesti, ali i dijabetesa tipa dva te su manje skloni još jednoj kugi našeg vremena – pretilosti.

Za početak, upoznajmo se s terminima. Iako postoje nazivi kao semivegetarijanci (koji jedu piletinu, puretinu i ribu), potom pescovegetarijanci (jedu ribu) i još niz sličnih naziva, pravi vegetarijanci i vegani reći će vam da osoba koja jede bilo koju životinju ne može se nazivati vegetarijancem ma o kojoj se složenici radilo. Stoga je jedina prava, ispravna podjela ona na vegetarijance i vegane. Vegetarijanci jedu jaja, mlijeko, med i slične životinjske proizvode, dok vegani ne jedu ništa što dolazi od životinja (ni jaja, mlijeko, med i slično).

Kod ljudi je česta zabluda da vegetarijanci jedu ribu. Dakle – ne, vegetarijanci ne jedu ribu, oni ne jedu nijednu životinju.

Proteini i željezo

Za vegetarijansku i vegansku prehranu se obično smatra da je siromašna proteinima i željezom. Naime, meso je bogato proteinima te se željezo iz ove namirnice lakše apsorbira u organizam. Međutim, treba pojasniti da proteina i željeza itekako ima i u bezmesnim izvorima. Ovo su samo neki izvori proteina: mliječni proizvodi, jaja, grah, leća, razne sjemenke, mahunarke, orašasti plodovi i slično.

Željeza pak ima u zelenom povrću, leći, zobenim pahuljicama, suhom voću. Kao što smo rekli, željezo iz povrća teže se apsorbira u tijelo nego ono iz mesa, ali i kod ovog postoji kvaka pomoću koje je apsorpcija lakša – vitamin C. Naime, uz namirnice bogate željezom dobro je konzumirati i one bogate vitaminom C kako bi se željezo bolje apsorbiralo. I to je sve!

Počnite pomalo i polako

U svijetu je već neko vrijeme, a u nas odnedavno poznat tzv. meatless monday iliti ponedjeljak bez mesa odnosno zeleni ponedjeljak. Njegov veliki zagovornik je sir Paul McCartney koji je o nedostacima mesne prehrane govorio i pred Europskim parlamentom. Dakle, zašto baš 'zeleni ponedjeljak' ne bi bio dan kada ćete konzumirati biljnu hranu?

Evo nekih brojki koje će vas možda navesti na razmišljanje:
SMANJIVANJE UGLJIKA: UN procjenjuje da mesna industrija generira gotovo jednu petinu stakleničkih plinova koji ubrzavaju klimatske promjene.
MINIMIZIRANJE KORIŠTENJA VODE: Potrebe za vodom za stoku su goleme, daleko iznad onih za povrće ili žitarice. Procjenjuje se da je potrebno 15.500 litara vode za proizvodnju jednog kilograma mesa.
SMANJIVANJE OVISNOSTI O GORIVU: U prosjeku, oko 40 kalorija energije iz fosilnih goriva ide u jednu kaloriju kravljeg mesa (u usporedbi sa 2,2 za biljne bjelančevine).
SMANJIVANJE TJEDNOG PRORAČUNA: Cijene hrane i dalje rastu. Ne jesti meso jednom tjedno je odličan način da se smanji tjedni budžet.
SMANJENJE TROŠKOVA ZDRAVSTVA: Liječenje kroničnih bolesti može spriječiti račune za 70 posto ukupne zdravstvene potrošnje. Smanjenjem rizika za ove naše uvjete, možemo smanjiti zdravstvene troškove u zemlji.

Više o zelenom ponedjeljku te mnoge druge informacije o vegetarijanstvu i veganstvu možete pronaći na adresi http://zeleni-ponedjeljak.com . Ondje se također možete predbilježiti i na neswlettere s bezmesnim receptima.

Planirajte

Planiranje je odlično, posebno ako se želite nečega držati bez da padnete u napast. Stoga je najbolje isplanirati vegetarijanske obroke za jedan dan, a vjerujemo da to neće biti teško, posebno sada, dok još traju praznici.

Evo primjera: doručak – zobene pahuljice s biljnim ili kravljim mlijekom/dva jaja na oko s kruhom od cjelovitog brašna/namaz od graha na integralnom kruhu i slično. Ručak: leća s tjesteninom/salata od mnogo svježeg povrća za vrući dan/ražnjići od tofua s paprikom/varivo od graha i slično. Večera: gljive/svježi sir/lagano dinstana tikvica i slično.

Između obroka grickajte: suho ili svježe voće, kikiriki, lješnjake, bademe, orahe...

Za kraj, shvatite sve kao divan izazov svom umu i tijelu izazov koji će vam se višestruko isplatiti. Sretno!

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi