Svakog rata (ipak) dva mjeseca dosta

Svakog rata dva tjedna dosta, pisali smo u Skeneru prije pa bome pet tjedana, koliko traje nekvalitetno odumiranje najnovijeg sukoba SAD-a i Irana na Bliskom istoku. On se već dva mjeseca, dakle, odvija po Trumpovim shizofrenim pravilima – malo se primire, pa se malo pokoškaju u Hormuzu, taman u intervalu dok neki od njegovih financijera kampanje kupi, pa proda nešto nafte na burzama, a oružani lobi državi isisa novac za novu porciju raketa.

Sad kad su se konačno namirili, sudac može svirati kraj. Javio se Trump telefonom u emisiju 'The Hugh Hewitt Show' i rekao da će rat trajati još dva-tri tjedna, možda i manje. 'Na ovaj ili onaj način, mi ćemo pobijediti', dodao je. 'Ovaj' način bi bio da se Teheran složi s time da isporuči SAD-u 408 kilograma visoko obogaćenog urana te obeća da neće upravljati svojim podzemnim postrojenjima za obogaćivanje. 'Onaj' – o tome ćemo kad se opet zakuha.

Iran se još uvijek nećka - glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Ismail Bagei kaže da još uvijek pregledavaju prijedlog, a kad finaliziraju svoja stajališta, prenijet će ih pakistanskoj strani koja ima ulogu medijatora. U međuvremenu, cijene nafte na burzama padaju, pa će možda i ove vlade u regiji koje su pripremile plivajući PDV koji pliva u Hormuzu malo odahnuti.

Putin skriva tenkove, strahuje od dronova i mogućeg noža u leđa

Umjesto demonstracije sile, Rusija će ovogodišnji Dan pobjede 9. svibnja održati u atmosferi nesigurnosti i straha. Više će se gledati u nebo, u oprezu od ukrajinskih dronova, nego što će se pratiti vojna parada.

Rusko Ministarstvo obrane potvrdilo je da se vojna tehnika neće prikazivati, prvi put nakon gotovo dva desetljeća. Putin je za 8. i 9. svibnja proglasio kratki prekid vatre, ali Kijev ga tumači kao pokušaj da se osigura mir za svečanost u Moskvi, a ne kao stvarni korak prema okončanju rata.

Volodimir Zelenski poručio je da Rusija želi 'sigurno izaći na trg na sat vremena', a zatim nastaviti rat. Kremlj je na to zaprijetio Ukrajini žestokim raketiranjem Kijeva u slučaju napada na Moskvu.

Osim od ukrajinskih dronova, čini se da Putin sve više strahuje hoće li mu netko od njegovih zabiti nož u leđa. Ratna avantura se odužila, rusko gospodarstvo sve teže diše, a nezadovoljna moskovska elita i fizički je počela osjećati i recesiju i rat.

Prema izvješćima temeljenima na europskim obavještajnim podacima, Kremlj je dodatno ograničio Putinovo kretanje, pooštrio provjere za posjetitelje i proširio mjere zaštite zbog straha od atentata ili unutarnjih zavjera.

Europski obavještajci detektirali su bivšeg ministra obrane Sergeja Šojgua, i dalje utjecajnog u vojnim krugovima, kao mogućeg glavnog aktera potencijalnog puča, a spominju se i ozbiljne trzavice u samom vrhu Putinova vojnog i obavještajnog aparata.

U velikoj analizi Aleksandar Baunov, viši znanstveni suradnik berlinskog centra Carnegie za proučavanje Rusije i Euroazije, ističe da ruski predsjednik više ne djeluje kao jamac stabilnosti, već je politički teret za sustav koji je sam izgradio. Rat, koji je trebao potvrditi snagu Rusije i njezina vođe, sve se više pretvara u izvor nesigurnosti.

A uoči same ceremonije, javio se i 'veliki mirotvorac' Donald Trump kako bi objavio 'početak kraja' zvani trodnevno primirje Rusije i Ukrajine. Živi bili pa vidjeli.

Jedne vlade padaju, druge se ljuljaju

Slovenija, Mađarska i Bugarska u posljednja dva mjeseca imale su izbore, no nijedna još nije formirala vladu. S druge strane, u nekim drugim europskim državama vlada pada. Najnoviji primjer je Rumunjska, gdje je parlament sedmi put od pada komunizma izglasao nepovjerenje vladi, ovoga puta premijera Iliea Bolojana.

Srušila ga je Socijaldemokratska stranka (PSD), tobože nezadovoljna mjerama štednje, a u tome ju je podržao ekstremno desni Savez za ujedinjenje Rumunja, što je zaprepastilo i partnere socijaldemokrata u Bruxellesu. Bolojanova vlada izdržala je tek godinu dana, a zemlja će u novoj konstelaciji teško odraditi reforme potrebne za osiguravanje obećanih 11 milijardi eura iz europskih fondova.

A sudeći po najnovijim anketama, već godinu dana nakon izbora ljulja se i vlada Friedricha Merza u Njemačkoj. Zemlja u kojoj vlade rijetko padaju suočila se s tim problemom nakon raspada semafor-koalicije Olafa Scholza, no ni njihovim nasljednicima ne piše se puno bolje. Čak 55 posto ispitanika u anketi YouGova očekuje da će se vladajuća koalicija raspasti prije redovnih izbora 2029. godine, a isti rezultat dobijete čak i ako pitate samo simpatizere vladajuće koalicije.

Analiza Politica zaključuje da je za ovo Merz sam kriv: ni godinu dana nakon što je Trumpu nosio kopiju rodnog lista njegova djeda, a poznat je kao kancelar vješt u vanjskoj politici, ali i lik ogromnog ega i proporcionalno niskog povjerenja u savjetnike, nedavno je srednjoškolcima pričao kako je SAD napao Iran bez strategije i izlaznog plana, čime je američko-njemačke odnose zakucao na povijesno dno. I to baš u fazi u kojoj Njemačka, kako Trump zajedljivo primjećuje, stoji gore nego ikad.

Smrtonosni virus na kruzeru

Izbijanje hantavirusa na kruzeru MV Hondius preraslo je iz medicinskog incidenta na brodu u međunarodnu javnozdravstvenu operaciju. Dosad su umrle tri osobe, nizozemski par i njemački državljanin, pet slučajeva je potvrđeno, a još tri se vode kao sumnjiva.

Kruzer, koji je isplovio iz argentinske Ushuaije prema južnom Atlantiku, došao je pod nadzor WHO-a, nacionalnih zdravstvenih vlasti i država čiji su se državljani nalazili među putnicima. Ključna nepoznanica ostaje mjesto i način zaraze. Hantavirus se najčešće prenosi udisanjem čestica kontaminiranih izlučevinama zaraženih glodavaca.

Zato argentinske vlasti istražuju moguću prisutnost virusa u glodavcima na područjima povezanima s putnicima, uključujući okolinu Ushuaije. Istodobno, slučaj je još ozbiljniji jer je kod dijela oboljelih identificiran andski soj, rijetka varijanta hantavirusa koja se može prenijeti i bliskim kontaktom među ljudima.

Upravo zbog toga vlasti su iznimno oprezne. Dio putnika iskrcao se na Svetoj Heleni prije nego što je opasnost u potpunosti prepoznata, zbog čega se sada u više zemalja provodi praćenje kontakata.

Švicarska je potvrdila slučaj kod putnika koji se vratio s broda, Španjolska priprema karantenu za svoje državljane, a zdravstvene službe u SAD-u, Kanadi, Danskoj, Singapuru i drugim zemljama prate osobe koje su bile na brodu ili u bliskom kontaktu s putnicima.

Unatoč smrtnim ishodima, WHO zasad procjenjuje da nema razloga dizati globalnu uzbunu. Maria Van Kerkhove iz WHO-a naglasila je da ovo 'nije covid' i 'nije početak pandemije'. Razlog je u načinu prijenosa: za razliku od koronavirusa, hantavirus se ne širi lako među ljudima, već je za prijenos potreban specifičan izvor ili blizak kontakt.

Crnogorska rođendanska parada ponosa

'Aj Riki Martine, brate, shvati me, dobićeš batine', pjevao je prije nešto godina srpski komičar Neša Bridžis, a hoće li se to njegovo proročanstvo ostvariti, doznat ćemo 21. svibnja. Tada se, naime, odvija proslava 20. rođendana Crne Gore, koja obilježava datum na koji je referendumom tijesnom većinom odabrala više ne živjeti u zajednici sa Srbijom, a tim su povodom na glavni podgorički trg u trenutku progresivnog nadahnuća pozvali ni manje ni više nego Rickyja Martina, poznatog LGBTQ aktivista i jednu od prvih autanih gej pop zvijezda.

Ništa od toga ne bi bilo sporno da u duboko podijeljenom crnogorskom društvu ne postoji snažna konzervativna frakcija, negdje na razmeđi Srpske pravoslavne crkve i agresivne navijačke skupine Varvari, koja bi, kako bi rekao pokojni mitropolit Amfilohije, najradije prognala 'smrad sodomski' – mislio je pritom na pripadnike LGBTQ zajednice, ako ste sumnjali. Dodatni problem je to što politička potfrakcija te frakcije, stranka DNP Vučićeve crnogorske pudlice Milana Kneževića, premijera Milojka Spajića usred parlamenta podbada da je gej, kao da je to neka uvreda.

Spajić, inače jedini dužnosnik vlade koji je ikad (doduše 2021., dok je bio ministar financija) podržao Montenegro Pride, uzvratio je da 'voli jednu ženu', ali i da 'svatko ima pravo raditi što hoće u svoja četiri zida, dokle god je to po zakonu'. Crnogorska vlada još je te 2021. godine legalizirala životna partnerstva gej osoba, no još uvijek nisu pretjerano skloni šetkanju po Prideu. A ništa, morat će zaplesati na 'Livin' la Vida Loca'.

Keep your enemies close?

U utrci za dominaciju nad umjetnom inteligencijom čak i zakleti rivali na kraju pronađu zajednički jezik.

Anthropic je dobio pristup golemoj računalnoj infrastrukturi povezanoj s Elonom Muskom u prilično neočekivanom partnerstvu usred globalne AI utrke. Tvrtka će koristiti puni kapacitet podatkovnog centra Colossus 1, kojim upravlja SpaceX, a integriran je u Muskov AI projekt xAI. Time Anthropic dobiva pristup više od 220.000 Nvidijinih AI čipova, ključnih za treniranje naprednih modela umjetne inteligencije. A tu vrijedi spomenuti i Muskov velebni projekt Terafab u Teksasu.

Čelni čovjek Anthropica Dario Amodei poručio je da žele korisnicima što prije osigurati veću računalnu snagu. Zašto je suradnja ova dva rivala toliko zanimljiva? Muskov xAI razvio je chatbot Grok, izravnog konkurenta Anthropicovu Claudeu, a još je ranije javno napadao ovu kompaniju, nazivajući njezinu tehnologiju 'mizantropskom i zlom'. No dobro, nema koga Musk nije napao, a miris novca jači je na kraju dana od bilo kakve uvrede. Samo da je (šou)biznisa.

Naravno, što Musk kaže danas vrijedi možda par dana. Na platformi X napisao je da je razgovarao s vodećim ljudima Anthropica kako bi bolje razumio na koji način osiguravaju da Claude 'služi dobrobiti čovječanstva'. Dodao je da je bio impresioniran te je pristao iznajmiti Colossus 1 dok xAI prebacuje razvoj u novi podatkovni centar Colossus 2. Keep your enemies close.

To nije sve iz AI svijeta koji već polako iz tehnologije prelazi u rubriku (šou)biznis. Musk istodobno vodi bitku s OpenAI-em, tvorcem ChatGPT-ja koji je svojedobno suosnovao, prije nego što je njegov sukob s vodstvom kompanije prerastao u dugotrajni pravni i poslovni obračun. Musk trenutno vodi sudski postupak kojim pokušava smijeniti Sama Altmana i promijeniti strukturu kompanije, a među ostalim je optužuje da je 'potkopala njegovu viziju da se umjetna inteligencija koristi za dobrobit društva i da ih samo zanima vlastito bogaćenje'. Oh, the irony. Pritom smo doznali što je sve Musk tražio od OpenAI-a i kako im je prijetio, ali i o Altmanovom priličnom pi*dunskom načinu vođenja. A tek smo na početku.

Doživjeti stotu...

Ovih dana to – dobro, možda ne konkretno baš taj hit Bijelog dugmeta – pjeva sir David Attenborough, britanski prirodoslovac koji je proslavio 100. rođendan.

Doživjeti toliko godina i dalje je velika rijetkost. Attenborough je još ranije svoju dugovječnost pripisao ponajviše sreći, no znanstvenici smatraju da na dug život utječe kombinacija genetike i životnih navika. Rođen je 1926. godine i tada je očekivani životni vijek u Velikoj Britaniji bio oko 58 godina, a danas prelazi 79 godina. Znanstvenici procjenjuju da osobe koje dožive duboku starost na tome oko 30 posto mogu zahvaliti genetici, a čak 70 posto zdravim navikama poput prehrane i tjelesne aktivnosti. Attenborough i u poznim godinama ostaje fizički i mentalno aktivan te je prošle godine predstavio novi dokumentarni film o oceanima.

Pa kako doživjeti stotu, pitate se? Sve više istraživanja naglašava da osjećaj svrhe u životu može imati važnu ulogu u zdravom starenju. Studije kažu da osobe starije od 50 godina koje imaju osjećaj smisla i cilja često imaju bolje fizičko i mentalno zdravlje te manji rizik od smrti. Tako je velika američka studija stogodišnjaka pokazala da je dugovječnost često povezana s obiteljskom genetikom, ali i s pozitivnim životnim stavovima. I djeca stogodišnjaka češće imaju snažan osjećaj svrhe, a istodobno niže stope bolesti i kognitivnih problema.

Ali važnu ulogu imaju i geni pa uvijek za sve možemo okriviti i obitelj kada već ne možemo retrog(r)adni Merkur. Jedna od najstarijih osoba na svijetu, Maria Branyas, doživjela je 117 godina zahvaljujući kombinaciji iznimno povoljne genetike, aktivnog života i mediteranske prehrane, a znanstvenici su kod nje otkrili rijetke genetske varijante povezane s boljim imunološkim i kardiovaskularnim zdravljem. Stoga vjeruju da bi razvoj personalizirane medicine i genetskih testiranja mogao povećati broj ljudi koji će doživjeti duboku starost.

Nije grozna gnjavaža u životu doživjeti stotu, kako to pjeva Bijelo dugme. No vrijedi: Čuvajte nerve, kosu, zube, ten. Pazite srce, pluća, holesterol. No, no, no, no sex, no drugs, no rock and roll. P-p-p, planine, mora, plaže, čisti zrak, da ne bi, da ne bi lues, psorijaza, rak.