Doživjeti 100 godina u današnje vrijeme nije nimalo lako te je manje od 0,03 posto ljudi koji sada žive proslavilo stoti rođendan. Jedan od tih ljudi danas je i poznati britanski prirodoslovac i voditelj, sir David Attenborough. Kako mu je to uspjelo?
Još je na proslavi 90. rođendana Attenborough svoju kognitivnu i fizičku sposobnost u poznim godinama pripisao – sreći. No je li tome baš tako? Koliko god znanstvenici istraživali dugovječnost i tražili nove načine da produlje ljudski život, još uvijek nismo otkrili što je točno odgovorno za to koliko će godina i u kakvom stanju netko doživjeti.
Veliku ulogu u tome zasigurno igra genetika te neki ljudi već na samom početku imaju bolje fizičke predispozicije i manje nasljednih bolesti. Kad se Attenborough rodio, 1926. godine, očekivani životni vijek u Velikoj Britaniji bio je oko 58 godina, a danas iznosi preko 79 godina.
vezane vijesti
Jasno je da su uvjeti života, bolji pristup medicini, ali i znanstveni uvidi u to kako ljudsko tijelo funkcionira utjecali na to da se očekivani životni vijek produlji. Kako piše Science Alert, neki znanstvenici procjenjuju da osobe koje dožive 90 godina mogu to zahvaliti 30 posto dobroj genetici, a 70 posto zdravim navikama poput prehrane ili tjelesne aktivnosti.
I Attenboroughov život poklapa se s tim preporukama. On je društveno i fizički izuzetno aktivan i u visokim godinama, a prošle godine, uoči 99. rođendana, objavio je svoj posljednji dugometražni dokumentarni film.
'Nakon što sam gotovo 100 godina živio na ovom planetu razumijem da najvažnije mjesto na Zemlji nije na kopnu, već na moru. Tijekom mog života bili smo na putu otkrivanja oceana', rekao je u najavi Attenborough.
Sve više studija podupire podatke da osobe starije od 50 godina koje imaju snažan osjećaj svrhe u životu obično imaju bolje fizičke i mentalne zdravstvene ishode. Neke studije ukazuju čak i na niži rizik od smrti za takve osobe. Najveća i najopsežnija studija stogodišnjaka i njihovih obitelji, provedena u SAD-u, pokazala je da je iznimna dugovječnost obično obiteljska stvar, što ukazuje na snažnu genetsku komponentu.
No studija sugerira i da djeca stogodišnjaka imaju veću vjerojatnost za snažan osjećaj svrhe u odnosu na ostatak populacije, a to je povezano s nižim stopama bolesti, invaliditeta i kognitivnih oštećenja.
'Osjećati se dobro u životu je važno i to treba smatrati važnim aspektom zdravog starenja', ističe koautorica studije i biostatističarka Paola Sebastiani sa Sveučilišta u Bostonu.
Unatoč svemu tome, to što netko doživi 90 ili 100 godina ne ovisi u potpunosti o zdravim navikama i pozitivnom stavu prema životu. Ipak veliku ulogu imaju i geni. Jedna od najstarijih osoba na svijetu, Španjolka Maria Branyas, doživjela je duboku starost od 117 godina, ali je imala iznimno mlad genom.
Znanstvenici su utvrdili da je rođena s rijetkim genetskim varijantama povezanim s dugovječnošću, dobrom imunološkom funkcijom te kardiovaskularnim i neurološkim zdravljem. Osim toga, održavala je zdrav društveni život, bila izuzetno fizički aktivna te se pridržavala mediteranske prehrane. Sve su to komponente koje su povezane sa sporijim starenjem.
Ne treba zaboraviti ni na još jednu činjenicu: žene imaju veću vjerojatnost doživjeti 100. rođendan, ali u posljednje vrijeme raste i broj muškaraca koji su doživjeli tu važnu obljetnicu.
Iako su danas šanse da doživite 100 godina još uvijek male, u budućnosti bi se one mogle povećati jer napretkom personalizirane medicine, genetskim testiranjima i boljim uvjetima života ne bi bilo neobično očekivati da će broj 100-godišnjaka u budućnosti biti veći.
Uostalom, Japan je najbolji primjer za to. Kad su počeli bilježiti broj 100-godišnjaka 1963. godine, bilo ih je samo 153, a 2025. taj se broj približio 100 tisuća, najviše na svijetu.
Tko zna, možda znanstvenici otkriju formulu koja bi nam svima omogućila bogat, zdrav i dugovječan život. No dok se to ne dogodi, trebamo učiti iz iskustva i života osoba poput sir Davida Attenborougha.
