Trump je frustriran, Europa lupa na ratni bubanj, Ukrajinci i Rusi ne staju s ubijanjem

Na Istoku ništa novo. Ukrajinci i Rusi se i dalje nesmiljeno ubijaju dok vođe zapadnog svijeta, predvođene SAD-om, stišću, više Kijev, a manje Moskvu, da okončaju skoro četverogodišnji rat.

Ako ništa drugo, mora se priznati da Koalicija voljnih zaista ima energije i volje za maratonska sastančenja – piše se da su dosad proveli više od 30 sati 'grijući stolice'. Nažalost po vojnike u rovovima, zasad ništa konkretno nije finalizirano.

Američki predsjednik Donald Trump čak navodno razmišlja osobno doći u Europu na sastanak ovog vikenda kako bi pogurao stvar. Uvijek se zabavno sjetiti da je on tijekom svoje predsjedničke kampanje 2024. godine tvrdio da može riješiti sukob u roku od 24 sata nakon što se useli u Bijelu kuću.

Njegova potrčkala iz Washingtona kažu da je predsjednik 'izuzetno frustriran'. Kao i uvijek, ponajviše ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim jer on, također navodno, ne želi prihvatiti američku ideju o proglašenju dijela Donbasa 'slobodnom ekonomskom zonom'.

Francuski Le Monde u petak je pak javio da je, opet navodno, Kijev pristao na uspostavu demilitarizirane zone u Donbasu te da bi bila stavljena pod nadzor međunarodnih snaga, uključujući SAD, kako bi se spriječila daljnja ruska agresija.

Istodobno, i to bez navodno, ruski čelnik Vladimir Putin grozi se Europskoj uniji jer planira koristiti 200 milijardi dolara zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini. Tenzije dodatno dižu gotovo svakodnevna upozorenja europskih čelnika da se Stari kontinent mora pripremiti za rat. Zadnji je na tom bubanju zasvirao britanski ministar obrane Al Carns, a prije njega glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Trumpovi birokrati stignu se baviti i ovim: 'Tužno i urnebesno!'

Američka diplomacija dobila je novu staru smjernicu – i to tipografsku. Državni tajnik Marco Rubio odlučio je da se službena korespondencija State Departmenta vraća fontu Times New Roman, čime u povijest odlazi Calibri, uveden prije dvije godine, u mandatu Joea Bidena.

Rubijev prethodnik Antony Blinken tada je objasnio da je Calibri čitljiviji na ekranima i pristupačniji osobama s oštećenjem vida. No Rubio sada poručuje da je riječ o 'rastrošnom' potezu proizašlom iz politike raznolikosti i uključenosti dok je Times New Roman, po njegovu sudu, formalniji i profesionalniji.

Promjena stupa na snagu 10. prosinca i odnosi se na sve, od diplomatskih nota do interne prepiske. U State Departmentu objašnjavaju da je odluka u skladu s misijom predsjednika Trumpa da SAD komunicira jedinstvenim, dostojanstvenim glasom.

Autor Calibrija, nizozemski dizajner Lucas de Groot, odluku je opisao kao istodobno tužnu i urnebesnu, podsjećajući da je njegov font i nastao kao suvremena zamjena upravo za Times New Roman.

NATO-ova članica i susjeda Rusije naoružava se do zuba

Iznervirani balonima iz Bjelorusije, Litvanci su početkom tjedna proglasili izvanredno stanje te optužuju Minsk da ništa ne poduzima protiv meteoroloških balona pomoću kojih se krijumčare cigarete preko granice, što je posljednjih tjedana više puta dovelo do privremene obustave rada zračne luke u Vilniusu.

Proglašenje izvanrednog stanja vojsci daje veću operativnu slobodu i omogućuje joj djelovanje u koordinaciji s policijom ili samostalno, iako detalji zasad nisu precizirani. Nije objavljeno ni koliko će izvanredne mjere trajati.

Prateći europski trend naoružavanja, Litva je odlučila snažno povećati izdvajanja za obranu. Parlament je usvojio proračun za 2026. godinu te on predviđa rekordnu vojnu potrošnju od 4,79 milijardi eura, odnosno 5,38 posto BDP-a. Riječ je o rastu od 43 posto u odnosu na ovu godinu i najvećem obrambenom proračunu od stjecanja neovisnosti od Sovjetskog Saveza.

Litva je članica NATO-a, a graniči s ruskom enklavom Kalinjingradom i rat u Ukrajini smatra izravnom prijetnjom svojoj nacionalnoj sigurnosti.

Zapljena venecuelskog tankera kao kamuflaža za bijeg nobelovke?

Nakon što mu je dosadilo loptanje s Putinom, Zelenskim, Netanyahuom i ostatkom ekipe koji bi i dalje radije ratovao, Trump se prebacio na Južnu Ameriku. Tamo, naime, može zavoditi red, a da nikoga ništa ne pita, pa je ovog tjedna pojačao pritisak na svog najvećeg neprijatelja na tom kontinentu, Venezuelu.

U upornim pokušajima svrgavanja tamošnjeg predsjednika Nicolasa Madura, Trump je u Karipsko more pustio sve čime raspolaže, od FBI-a preko obalne straže do Ministarstva rata, a ovoga četvrtka to šaroliko društvo zaplijenilo je tanker pun nafte. Eskalacija je to u odnosu na dosadašnje akcije usmjerene na brodove švercera s drogom, za koje Trump tvrdi da im komandira izravno Maduro. Njegova je pak vlada pobjesnjela i američki potez nazvala 'aktom međunarodnog piratstva' te prijavila SAD svim nadležnim međunarodnim institucijama.

Što će SAD-u uopće tanker s naftom? Zadržat će je, kaže Trump, dodajući da je zaplijenjen 's vrlo dobrim razlogom'. A dio medija taj razlog vidi u paralelnom procesu – putovanju venecuelske oporbene liderice i dobitnice Nobelove nagrade Marije Corine Machado u Oslo, kamo je, unatoč zabrani izlaska iz zemlje u trajanju od 10 godina, krenula na uručenje Nobela.

58-godišnja inženjerka ilegalno se prebacila u Curacao, odakle ju je privatni avion prebacio u Norvešku. Na kraju ipak nije stigla na dodjelu Nobela, no poklonila se fotoaparatima iste večeri s terase Grand hotela Oslo. Pretpostavlja se da joj je Trumpova ekipa pomogla da pobjegne, ako ne već izravno, onda makar tim gerilskim prepadom na tanker, kojim je skrenula pozornost venecuelske obalne straže i olakšala joj bijeg, a ne zna se hoće li se ikad vratiti u svoju zemlju. Zanimljiva vremena, nema što.

Potapanje brodova

A dok Amerikanci prepadaju brodove s drogom i naftom, Europska unija dogovorila se pooštriti pravila protiv svih plovila, čamaca, splavi itd., koja nam i dalje svakodnevno donose tisuće ilegalnih migranata. Prema dogovoru koji su ministri unutrašnjih poslova sklopili u ponedjeljak u Bruxellesu, članice će dobiti veće ovlasti za deportiranje građana trećih zemalja koji nemaju pravo boravka u Europskoj uniji te uspostavu centara za tražitelje azila, također u tim trećim zemljama.

Migrante koji odbiju povratak u treće zemlje EU odsad može strpati u dugoročni pritvor ili deportirati u neke četvrte zemlje koje smatra sigurnima. Na tom su popisu kandidatkinje za članstvo u Uniji – dakle, de facto cijeli zapadni Balkan – ali i Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Kosovo, Maroko i Tunis. Prijedlog je u ponedjeljak prošao ministarsku razinu, a potom bi ga po kratkom postupku trebao usvojiti Europski parlament.

Ovaj prijedlog, pazite, danske socijaldemokratske vlade – do prije koje godine ne pretjerano zainteresirane za kretanja migranata – digao je na stražnje noge ljudskopravaške udruge iz cijelog EU-a, ali i neke velike članice poput Francuske i Španjolske, kojima se zakonski prijedlozi čine neusuglašenima s europskim pravom, a centri za smještaj izbjeglica (iz iskustva, recimo, Italije i Albanije) – neučinkovitima.

U praksi bi to valjda značilo da, ako hrvatska policija ulovi nekog ilegalnog migranta na Savi, može ga mirne duše deportirati u BiH i pustiti joj da se dalje bavi njime kako želi jer je BiH 'sigurna' zemlja. Onda migrant može pokušati opet, opet će doživjeti istu sudbinu, sve dok se ne nađe neki beskrupulozni krijumčar koji nekog maglovitog jutra natrpa nekakvu splav s 13 migranata, od kojih se najmanje troje njih utopi u ledenoj Savi. Baš kao u četvrtak kod Slavonskog Broda.

Zapadni Balkan kolektivno u EU ili novi rat – kaže Vučić

Je li Ursula von der Leyen obavijestila Vučića, predsjednika sigurne zemlje Srbije, da će mu uskoro ulicama Šida i Subotice patrolirati migranti friško vraćeni iz Hrvatske i Mađarske, nismo primijetili. No zato znamo sve o tome što je on njoj rekao u ovotjednoj diplomatskoj ofenzivi na Bruxelles.

Prvo mu je sinulo da bi cijeli zapadni Balkan trebao istovremeno ući u EU, jer da će se onda 'svi osjećati bolje'. Tu ideju su, naravno, satrli ne samo analitičari, već i šefovi država zemalja koje su debelo prešišale Srbiju na europskom putu, poput Crne Gore, koja je u neku ruku stabilizirala čarke što su ih desetljećima izazivali ruski (i srpski) smutljivci.

Onda je konačno otišao u Bruxelles i mislio da je izveo nešto jako duhovito kad je, šećući prema poziciji za službeno fotografiranje s Von der Leyen i predsjedajućim Vijeća Europe Antonijem Costom, šapnuo da 'ima poruku iz Moskve'. Kao, nije bio svjestan da su mikrofoni uključeni, i kao, ta gluma nije bila za unutrašnju srpsku upotrebu, gdje doslovno i kad sjedite na WC-u morate glumiti da sjedite na dva stolca.

I na kraju, nakon što je europskim čelnicima i službeno iznio ideju o kolektivnom ulasku zapadnog Balkana u EU, pohvalio se da ju je argumentirao sprječavanjem 'još većeg rata od onog u Ukrajini', a on, eto, samo što nije izbio. 'Ljudi će reći da sam drama queen, ali ja sam predvidio i rat u Ukrajini. Tri mjeseca prije nego što je počeo govorio sam o tome. Čak i moji najbliži suradnici govorili su mi da pretjerujem. Ja sam samo analizirao podatke, ali i više od toga, analizirao sam ljudske emocije. Više nikoga ne zanima što je istina', reći će čitač emocija. Sve će reći, samo neće reći tko bi to – i s kime – trebao ratovati.

Nova epizoda Top liste nadrealista na Savi

Ako je Vučić mislio na BiH, tu čak ne mora ni huškati – zakrvit će se tamo i oko najgluplje moguće stvari. Još jedna potvrda ove tvrdnje došla je ovog tjedna, kad je fragmentirana politika ove zemlje narodu priuštila još jednu sramotu epskih razmjera i spriječila ljude da, kad već ne mogu normalno živjeti u Bosni, otputuju iz nje sa znatno manjim stresom.

Svatko tko je ikad prelazio Savu, naime, zna kakva je situacija na graničnim prijelazima, posebno u ovo predblagdansko doba, kad stotine tisuća Bosanaca, kao u onoj od Nervoznog poštara, 'gazi Audi cijelu noć i jedva čeka kad će kući doć'. Olakšanje im je trebalo doći upravo u četvrtak, otvaranjem novog mosta kod Gradiške, a na ceremoniju je predsjednica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto pozvala i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića.

No, kao i toliko puta ranije – mućak. Posvađaše se u carinskoj upravi BiH oko toga tko će tamo sjediti i cariniti sve te stjelje i travničke sireve, a ministar financija BiH, Dodikov pijun Srđan Amidžić, ovoga je puta kao krivca izravno označio Zijada Krnjića, stručnjaka imenovanog u Upravu za neizravno oporezivanje kao predstavnika Federacije BiH i tako otvorio novu rundu optužbi tko je kriv za to što je BiH potpuno disfunkcionalna država. Ako vam se čini kao da gledate onu jednu te istu epizodu 'Nadrealista', u pravu ste, jer svi ti Audiji će se i dalje satima gložiti prvo na granici, a onda kroz centar Bosanske Gradiške. A moglo je bolje…

Bugarska: Pala vlada, s kim će sad oligarsi?

Ostanimo još malo na Balkanu, jer ostvarilo se još jedno proročanstvo iz prošlotjednog skenera, i to brže nego što smo očekivali. Nakon što su skoro pola godine prosvjedovali na ulicama protiv uvođenja eura, Bugari su posljednjih dana skrenuli fokus na prosvjede protiv manjinske vlade koju su činili GERB (stranka desnog centra premijera Bojka Borisova), BSP (bivša komunistička partija rebrendirana u lijevi centar) i ITN (Ima takav narod – populistička stranka koju je po imenu vlastitog albuma nazvao komičar Slavi Dimitrov).

Da, dobro ste pročitali – Bugarskom su zajedno vladali ekvivalent HDZ-a, SDP-a i DP koji je osnovao lokalni Drele, pa nije ni čudo što im vlada nije izdržala ni godinu dana. Posljednji udarac zadao im je narod jer se u nezapamćenom broju skupio na ulicama Sofije (gotovo 200 tisuća ljudi) i drugih gradova, tražeći ostavku vlade koja je izgubila bitku sa sistemskom korupcijom. Ona je već desetljećima, a posebno u mandatu ove vlade, oličena u liku Deljana Peevskog, kontroverznog biznismena, medijskog tajkuna i predsjednika stranke Pokret za pravo i slobodu, koju je praktički preoteo od pripadnika nacionalnih manjina.

Ime tog milijunaša koji je, inače, pod američkim i britanskim sankcijama izvikivalo se na masovnim prosvjedima puno češće nego premijera Rosena Željazkova, a poznavatelji prilika strahuju da će se Peevski pritiscima i ucjenama domoći vlasti i jednom kad je osvoji oporba (koju on zove 'sorosoidima'). Najbolja ilustracija toga su povici oporbenih zastupnika koji su ostali u dvorani nakon što je vlada podnijela ostavku, a vladajući – u tužnom igrokazu – izašli iz dvorane, srušili kvorum i spriječili sramotu glasanja o nepovjerenju. 'Jednom kad padne, ne želimo da Peevski padne na nas', vikali su, a obzirom na njegovu korpulentnu figuru, ne možemo se ne složiti.

Netflix i WBO: 'Igra prijestolja' i 'Nasljeđe' u jednom?

Ako nas pitate, iako nas nitko nije pitao – pomiješate li 'Igru prijestolja' i 'Nasljeđe' (Succession), dobit ćete Netflix i Warner Bros + Paramount u potencijalno najvećem holivudskom spajanju u posljednjih nekoliko desetljeća, s dalekosežnim posljedicama za tržište, konkurente i milijune gledatelja diljem svijeta.

Podsjetimo, početak tjedna započeo je potresom u medijskoj industriji: objavom o Netflixovu preuzimanju Warner Bros. Discoveryja. Globalni streaming div, naime, želi kupiti jedan od najstarijih holivudskih studija za 83 milijarde dolara.

Samo nekoliko dana nakon te objave Paramount je iznenadio tržište neprijateljskom ponudom vrijednom 108 milijardi dolara i u tom trenutku otvorio novu fazu borbe za kontrolu nad jednim od najvažnijih medijskih konglomerata. Šefovi Netflixa poručili su tad da ih Paramountov potez nimalo ne brine. A malo nakon toga počeli su curiti detalji o navodnoj 12 tjedana dugoj operaciji u kojoj je David Ellison pokušavao uvjeriti Davida Zaslava da prihvati Paramountovu ponudu za preuzimanje Warner Bros. Discoveryja.

Ta se borba u međuvremenu pretvorila u pravu političku dramu. Paramount je u razdoblju od rujna do prosinca poslao čak šest službenih ponuda, svaki put višu i detaljniju, uz potpune potvrde financiranja, uključujući angažman Ellisonove obitelji, Trumpova zeta Jareda Kushnera, fonda RedBird te triju bliskoistočnih suverenih fondova. No, kako se rok približavao, uprava Warnera sve je manje reagirala, a na kraju je odlučila potpisati ekskluzivni sporazum s Netflixom.

Streaming div je u samo 15 godina preokrenuo pravila igre i promijenio smjer cijelog tržišta. A nama tek preostaje da pripremimo kokice i pričekamo na nove epizode najdramatičnije holivudske akvizicije desetljeća. Kakva je budućnost filmske industrije? Hollywood nakon ovog dogovora neće biti isti i od ove točke povratka – nema. A čini se da smo mi gledatelji trenutno jedini gubitnici.

'Kanarinac u rudniku' u Australiji

Što ste fejsali, fejsali ste. To odnedavno vrijedi za klince u Australiji, u kojoj je od srijede od ponoći službeno počela zabrana korištenja društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, prilikom čega je ugašeno više od milijun računa. Deset najvećih platformi dužno je tako onemogućiti pristup svim korisnicima mlađima od 16 godina ili riskirati kazne do 49,5 milijuna australskih dolara (33 milijuna dolara). Platforme na koje se primjenjuje zabrana uključuju Instagram, TikTok, YouTube, Facebook, X, Snapchat, Reddit, Twitch, Kick i Threads. No vlada je objavila da će se popis platformi mijenjati ili, u prijevodu, širiti. A Reddit je na zabranu odgovorio tužbom.

Platforme su uoči zabrane počele zaključavati račune, slati obavijesti o preuzimanju podataka te nuditi brisanje ili privremenu deaktivaciju do navršenih 16 godina. Je li to početak globalnog vala strože tehnološke regulacije? Vrlo moguće, s obzirom na to da mnoge države sada prate kako se zabrana provodi, kakve bi koristi mogla donijeti u zemlji i može li doista zaštititi djecu od online opasnosti, od cyberbullyinga do raznih predatora. Podsjetimo, Europski parlament nedavno je usvojio rezoluciju kojom se poziva na uvođenje minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama, s ciljem osiguranja 'primjerenog online okruženja za maloljetnike'.

Tako je jedna profesorica rekla da je zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji u velikoj mjeri poput 'kanarinca u rudniku ugljena'. Riječ je o povijesnoj praksi: ove ptice koristile su se kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana, jer su osjetljivije od ljudi na njih, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziralo da odmah napuste rudnik.

Među najglasnijim zagovornicima zabrane u Australiji bila je odvjetnica Emma Mason, čija je kći Matilda Rosewarne, nadimka Tilly, 2022. godine preminula u dobi od 15 godina. Tilly je godinama trpjela online nasilje, nekoliko puta si pokušala oduzeti život, a tragično je završila prije tri godine.

Tech industrija smatra da će zabrana potaknuti prebacivanje na neregulirane aplikacije i korištenje VPN-ova, što se već počelo događati nakon zabrane, ili barem tako tvrde klinci mlađi od 16 koji se hvale time da su i dalje 'prisutni online'. Dio analitičara smatra da će se zakon formalno poštovati među vlasnicima društvenih mreža, ali ne i dosljedno, kako zabrana ne bi postala globalni model jer im to, naravno, ne ide u korist, a ni u – džep. Premda je odluka o zabrani imala široku potporu Australaca, tek treba vidjeti što će točno donijeti. Jer kad god znanstvenici pokušaju pronaći čvrstu vezu između korištenja društvenih mreža i lošeg psihičkog zdravlja, rezultati ispadnu slabi ili neuvjerljivi.

Nastavno na to, godinu dana nakon zabrane mobitela u školama na Novom Zelandu ispostavilo se da rezultati i nisu toliko revolucionarni kako se mislilo.

Donator sperme s opasnom mutacijom začeo najmanje 197 djece diljem Europe

Donator sperme koji je – a da toga nije bio svjestan – nosio rijetku genetsku mutaciju povezanu s iznimno visokim rizikom od raka, začeo je najmanje 197 djece diljem Europe. Neka od te djece su nažalost umrla, a dio ih je obolio od teških oblika raka u vrlo ranoj dobi. Mutacija zahvaća gen TP53, ključan za sprječavanje razvoja tumora, te je povezana s Li-Fraumenijevim sindromom. Djeca koja naslijede tu mutaciju imaju do 90 posto rizika od razvoja raka tijekom života.

Muškarac je bio zdrav i prošao je sve tada propisane medicinske provjere. Problem je u tome što je mutacija bila prisutna u do 20 posto njegove sperme, iako ne i u većini njegovih tjelesnih stanica. Sperma je korištena u postupcima medicinski potpomognute oplodnje od 2005., tijekom razdoblja od oko 17 godina.

Distribuirala ju je Europska banka sperme iz Danske, a priznaje da su u nekim zemljama premašeni zakonski limiti. Sperma tog donatora korištena je tako u 67 klinika u 14 europskih država. Iako se nije prodavala britanskim klinikama, mali broj Britanki koristio ju je tijekom liječenja u Danskoj. Nadležna britanska agencija potvrdila je da su sve pogođene žene obaviještene.

Ne postoji međunarodni zakon koji ograničava koliko djece jedan donator može začeti. U Belgiji je dopušteno najviše šest obitelji po donatoru, no u ovom je slučaju začeto više od 50 djece. Stručnjaci upozoravaju da potpuna genetska sigurnost donirane sperme nije moguća i da se sve genetske bolesti ne mogu unaprijed otkriti, ipak izostanak međunarodnih ograničenja omogućio je da se sperma jednog donatora koristi desetljećima i u desecima zemalja. Posljedice tog propusta danas snose djeca i njihove obitelji.

Srbin na čelu BMW-a: Zna lupiti šakom o stol

Njemački BMW se priprema za promjenu na vrhu. Nakon što u svibnju istekne mandat Oliveru Zipseu, funkciju predsjednika Uprave preuzet će Milan Nedeljković, dosadašnji član Uprave zadužen za proizvodnju. Rođen u Srbiji, Nedeljković je svoju karijeru izgradio u BMW-u, gdje je započeo raditi kao pripravnik nakon doktorata na Tehničkom sveučilištu u Münchenu.

Nedeljković se u posebno istaknuo vođenjem nove tvornice u Mađarskoj, investicije vrijedne dvije milijarde eura, u kojoj je bez većih poteškoća pokrenuta serijska proizvodnja električnog modela nove generacije. Nijemci to vide kao ključan dokaz njegovih menadžerskih sposobnosti.

Kako god, neće mu biti nimalo lako. Njemačka autoindustrija, a tako i BMW, prolazi kroz duboku transformaciju prema elektromobilnosti, uz istodobne geopolitičke napetosti, trgovinske sporove i nestabilne lance opskrbe.

Za Nedeljkovića kažu, pišu njemački mediji, da je pristupačan i timski orijentiran menadžer, ali i da zna lupiti šakom o stol te se čvrsto postaviti u donošenju odluka.

S Trumpom počinjemo, s Trumpom i završavamo

Odnos Trumpa i Europe ionako je na klimavim nogama, što zbog rata u Ukrajini, što zbog trgovinskog rata, a na tapetu su već neko vrijeme i tehnološki divovi koje američki predsjednik tako svesrdno štiti, dok EU nastoji ograničiti njihovu tržišnu moć. Ovaj je put (opet) stao u obranu svog prijatelja, neprijatelja, pa sada ponovo prijatelja - Elona Muska.

Naime Europska komisija izrekla je kaznu od 120 milijuna eura Muskovoj platformi X zbog kršenja europskih pravila o online sadržaju te otvorila novu antimonopolsku istragu protiv Googlea. Potonja će ispitati koristi li Google internetski sadržaj i videozapise s YouTubea za AI generirane rezultate pretraživanja bez pravedne naknade autorima. Komisija želi utvrditi imaju li izdavači stvarnu mogućnost odbiti korištenje svog sadržaja za umjetnu inteligenciju, a da pritom ne izgube vidljivost u Googleovoj tražilici, s čime već neko vrijeme muku muče brojni oglašivači.

Sjedinjene Države brzo su uzvratile, povezujući smanjenje carina na čelik sa slabljenjem europskog digitalnog zakonodavstva te naloživši diplomatima lobiranje protiv europskih Zakona o digitalnim tržištima i Zakona o digitalnim uslugama, kojima EU nastoji ograničiti tržišnu moć najvećih tehnoloških kompanija i prisiliti ih na odgovornije upravljanje online sadržajem. Musk je odgovorio odraslo, kao i uvijek – ukidanjem oglašivačkog računa Europske komisije na X-u i usporedbama Unije s nacističkom Njemačkom. Da, on čiji je AI Grok još donedavno hvalio Hitlera u svojim odgovorima.

A Trump je na kraju zaključio da se Europa 'kreće u lošem smjeru'. Šefica europske antimonopolske politike Teresa Ribera poručila im je da Unija ima pravo štititi vlastita digitalna tržišta, da europski propisi nisu predmet trgovinskih pregovora niti alat protekcionizma, kao i da je tržišno natjecanje temelj otvorenih i poštenih tržišta u Europi. Unija zasad ne pokazuje znakove popuštanja pod američkim pritiscima, iako se još do prije nekoliko mjeseci činilo da pleše kako SAD svira. A tu se opet vraćamo na staru priču koliko Europa 'zaostaje u inovacijama zbog pretjerane reguliranosti' i 'previše u mnogočemu ovisi o tehnološkim igračima', kako stručnjaci opetovano navode.

A kad smo kod tehnologije, bilo bi dobro da Trump provjeri što se događa s njegovim naveliko najavljivanim zlatnim pametnim telefonom, jer jedino što Trump Mobile zasad nudi su tri godine stari uređaji po bizarnim cijenama.