Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina. Blokirana im je mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka. Mnogi to vide kao početak globalnog vala strože tehnološke regulacije
Od ponoći je u Australiji deset najvećih platformi dužno onemogućiti pristup svim korisnicima mlađima od 16 godina ili riskirati kazne do 49,5 milijuna australskih dolara (33 milijuna dolara). Platforme na koje se primjenjuje zabrana uključuju Instagram, TikTok, YouTube, Facebook, X, Snapchat, Reddit, Twitch, Kick i Threads. Premda ona za početak obuhvaća deset platformi, vlada je objavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizvodi, a mladi korisnici prelazili na alternative.
Još ranije Meta je krenula s provjerama dobi te zaključavanjem računa na Facebooku i Instagramu, a druge platforme slale su maloljetnim korisnicima obavijesti da preuzmu svoje fotografije i kontakte prije deaktivacije. Djeci su ponudile dvije opcije: trajno brisanje ili zamrzavanje, odnosno deaktivaciju računa do 16. rođendana.
Meta procjenjuje da Instagram ima oko 350.000 korisnika iz Australije u dobi od 13 do 15 godina, a na Facebooku ih ima 150.000. Platforme će nuditi provjeru dobi putem sustava pod imenom Yoti Age Verification te će oni koji su greškom označeni kao mlađi od 16 godina moći koristiti službeni dokument ili 'videoselfi' za dokazivanje toga koliko su stari.
Australske vlasti navode da je cilj zaštititi djecu od algoritama koji izazivaju ovisnost. Ministrica komunikacija Anika Wells posebno je istaknula: 'Jednim zakonom možemo zaštititi generaciju alfa od povlačenja u digitalno čistilište, pogonjeno predatorskim algoritmima koje je njihov tvorac opisao kao 'bihevioralni kokain'', piše CBS News.
Učinke zabrane pratit će eSafety Commissioner, a angažirao je Stanford i još 11 akademika kako bi u sljedeće dvije godine analizirali podatke o tisućama mladih obuhvaćenih ovom mjerom.
'Premda je Australija prva koja je usvojila takva ograničenja, malo je vjerojatno da će biti i zadnja', rekla je Tama Leaver, profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin, piše Hina. 'Vlade širom svijeta prate razvoj događaja i preuzimanje moći od velikih tehnoloških tvrtki. Zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji... u velikoj je mjeri poput kanarinca u rudniku ugljena.'
Kanarinac u rudniku povijesna je praksa. Ove su se ptice koristile kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana, jer su osjetljivije od ljudi na njih, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziralo da odmah napuste rudnik.
Reakcije platformi
Uoči stupanja zakona na snagu platforme su lansirale niz sigurnosnih noviteta: Snapchat tvrdi da dječji računi sada automatski uključuju strože postavke privatnosti, YouTube je uveo AI koji procjenjuje starost korisnika, a Meta je već ranije pokrenula Instagram Teen i veliku kampanju u SAD-u.
No kritičari upozoravaju da su mnoge od tih mjera više 'kozmetičke'. Arturo Bejar, zviždač i bivši zaposlenik Mete, proveo je istraživanje koje pokazuje da dvije trećine sigurnosnih značajki na Instagram Teenu ne funkcionira onako kako bi trebalo.
Analitičari dodaju da će platforme vjerojatno formalno poštovati zakon, ali ne pretjerano uspješno, kako druge zemlje 'ne bi zaključile da zabrana odlično funkcionira'. 'Kazne su visoke, ali za velike igrače to je kap u moru', kaže jedan od analitičara.
Tragedija koja je pokrenula promjene
Jedan od najjačih glasova u zagovaranju australske zabrane je odvjetnica Emma Mason, čija je kći Matilda Rosewarne, nadimka Tilly, 2022. godine preminula u dobi od 15 godina.
Tilly je godinama trpjela online nasilje. Mason opisala je trenutak u kojem je sve eskaliralo: 'Kad je Tilly imala oko 14 godina, lažna gola fotografija počela je kružiti školom. Prvo ju je vidjelo 300 učenika, zatim oko tisuću. Do večernjih sati tog dana već si je pokušala oduzeti život.'
Mason od njezine tragične smrti aktivno zagovara strožu regulaciju i ove je godine govorila na događaju vezanom uz Glavnu skupštinu UN-a u New Yorku.
Psihologinja Danielle Einstein rekla je za Sky News da su tjeskoba, nesigurnost i društvene mreže snažno povezane: 'Sada je trenutak da djeca otkriju tko su im pravi prijatelji, s kim se smiju i komu se mogu obratiti kad im je teško.' No, i uz zabranu, i dalje će moći koristiti usluge razmjene poruka.
Kako su reagirale vlade i međunarodna zajednica
Odluka Australije odjeknula je svijetom i mnogi misle da će potaknuti val sličnih inicijativa. Vlade od Danske do Malezije, čak i nekih saveznih država Sjedinjenih Država, kažu da planiraju poduzeti slične korake četiri godine nakon što je curenje internih Metinih dokumenata pokazalo kako je ta tvrtka znala da njezini proizvodi pridonose problemima s načinom na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled i suicidalnim mislima, a istodobno je javno negirala postojanje takve veze.
Velika Britanija prati razvoj situacije i poručuje da je 'sve na stolu kad je riječ o zaštiti djece'. EU, Grčka, Malta i Norveška traže savjete ili pripremaju vlastite propise, a Singapur i Brazil pažljivo promatraju učinke.
Julie Inman Grant, australska povjerenica za e-sigurnost, nazvala je zabranu 'prvim dominom' koji će potaknuti druge vlade.
Podsjetimo, Europski parlament nedavno je usvojio rezoluciju kojom se poziva na uvođenje minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama, s ciljem osiguranja 'primjerenog online okruženja za maloljetnike'. U nacrtu, objavljenom u listopadu, navodi se zahtjev za 'uspostavljanje usklađene europske digitalne starosne granice od 16 godina kao osnovnog praga ispod kojeg pristup društvenim mrežama ne bi bio dozvoljen, osim ako roditelji ili staratelji ne daju posebnu suglasnost za to'. Rezolucija također predlaže jedinstvenu donju granicu od 13 godina, ispod koje nijednom maloljetniku ne bi bio dopušten pristup društvenim mrežama, kao i prag od 13 godina za korištenje servisa za dijeljenje videa.
Poziv na stroža pravila za društvene mreže dolazi u trenutku u kojem se nekoliko država članica EU-a priprema za uvođenje novih ograničenja za djecu zbog zabrinutosti oko utjecaja platformi poput TikToka, Instagrama, YouTubea i drugih na mentalno zdravlje i razvoj mladih.
Što kaže tech industrija?
Velike kompanije i udruge poput NetChoicea žestoko se protive zabrani. Paul Taske iz NetChoicea upozorava da će 'mladež biti manje informirana, manje povezana i manje spremna za navigaciju digitalnim prostorima u odrasloj dobi'.
Snap tvrdi da će zabrana potaknuti prebacivanje na neregulirane aplikacije i korištenje VPN-ova, dodajući: 'Isključivanje tinejdžera od prijatelja i obitelji ne čini ih sigurnijima.' Elon Musk je pak zabranu nazvao pokušajem preuzimanja kontrole nad pristupom internetu.
Meta i Snap pokušali su prebaciti odgovornost na Google i Apple, sugerirajući da bi trgovine aplikacija trebale provoditi verifikaciju dobi. Ministrica Wells na to je rekla: 'Imali su 15 do 20 godina da to naprave sami. I nisu.' Drugi tvrde da vlada zadire u roditeljska prava, no Australija je uvela najstroži mogući model: nema iznimke ni uz roditeljski pristanak.
Roditelji podijeljeni, ali većina građana podržava mjeru
Zabrana uživa podršku nadmoćne većine - čak 77 posto Australaca podržava odluku svoje vlade.
Dio roditelja vjeruje da će djeca više vremena provoditi u 'stvarnom svijetu'. Jedan od njih, Dany Elachi, opisuje kako se njegova kći Aalia već s 10 godina izolirala nakon što je dobila mobitel. Kad se uređaj pokvario, nisu ga zamijenili. Danas, sa 16 godina, još uvijek nema društvene mreže.
Aalia kaže: 'Jednako sam digitalno pismena kao i drugi vršnjaci, samo nemam TikTok i Instagram koji bi mi ukrali sate djetinjstva.' Četrnaestogodišnja Chloe Song kaže da će mladi lako pronaći način da zaobiđu zabranu: 'Strogi roditelji stvaraju snalažljivu djecu.'
Petnaestogodišnji Noah Jones, koji tuži vladu zbog zabrane, upozorava da zakon krši pravo mladih na političku komunikaciju i uskraćuje važne edukativne izvore: 'Hoćemo li imati generacije koje ne znaju ništa o pristanku ili o opasnostima vapinga? O tome sam učio na društvenim mrežama.'
U Brigidine Collegeu u Sydneyju učenice su se ranije krenule pripremati za život bez društvenih mreža. 'Mislim da će to biti dobro za mentalno zdravlje', rekla je za Sky News Sophia Benson, 'ali istovremeno će mnogi tražiti načine da zaobiđu pravila, jednostavno zato što je to zabranjeno.'
Brojke u Australiji
- 96 posto djece od 10 do 15 godina koristi društvene mreže
- 70 posto izloženo je mizoginiji, nasilju, poremećajima prehrane i suicidalnim sadržajima
- svako sedmo dijete doživjelo je grooming, a više od polovice cyberbullying
Petnaestogodišnja Elsie Ord, koja se ranije prijavila na aplikacije društvenih mreža s lažnom godinom rođenja, kaže da je provodila online do osam sati dnevno. 'Ne znam kako ću izdržati. Svi pokušavamo smisliti kako pobjeći od toga, ali čini se neizbježno.'
Četrnaestogodišnji William Young kaže da su neke platforme 'naprosto nesigurne', posebno Snapchat, zbog nestajućih poruka i mogućnosti dodavanja nepoznatih korisnika.
Zabrana će imati izravan utjecaj na tinejdžere koji već razvijaju profesionalne karijere na društvenim mrežama. U Umini, gradiću na središnjoj obali New South Walesa, četrnaestogodišnje skateboarderice Vespa Eding i Indy Conwell objavljuju svoje trikove i treniraju mlađe. Njihove profile vodile su – majke.
'Vjerojatno ću izgubiti račun preko kojeg komuniciram sa sponzorima', kaže Indy. 'Ali razumijem razlog – mnogi se tinejdžeri ondje suočavaju sa cyberbullyingom ili se počnu previše oslanjati na aplikacije.'
Roditeljske udruge koje su se zalagale za tu dobnu granicu pozvale su obitelji da pomognu djeci u prilagodbi na razdoblje bez društvenih mreža. Premda postoje primjedbe na način provedbe zakona, zagovornici smatraju da bi mlađi od 16 godina trebali provoditi više vremena izvan digitalnog okruženja te da bi im dobna granica mogla olakšati prilagodbu.
Sudovi, zviždači i skandali koji su srušili povjerenje u društvene mreže
Zabrana dolazi u trenutku velike globalne krize povjerenja u tech sektor, a platforme se suočavaju s kritikama zbog dezinformacija, govora mržnje i nasilnog sadržaja.
U siječnju u SAD-u počinje suđenje protiv Mete, TikToka, Snapchata i YouTubea zbog dizajna algoritama koji izazivaju ovisnost. U drugoj tužbi navodi se da je šef Mete Mark Zuckerberg blokirao interna nastojanja za poboljšanje mentalnog zdravlja tinejdžera i odbio ukinuti Instagramove beauty filtre.
Nadalje, zviždači Sarah Wynn-Williams, Frances Haugen i Arturo Bejar optužuju Metu za sustavno prikrivanje problema. Stephen Scheeler, bivši šef Facebooka za Australiju, upozorava da ulazimo u 'sigurnosni pojas' za društvene mreže: 'Možda će uspjeti, možda neće. Ali barem pokušavamo nešto.'
Dodaje da je i nesavršena regulacija bolja od statusa quo, a Australija sada služi kao ogledni primjer toga. Ako zabrana uspije, drugi će je prihvatiti. Ako propadne, platforme će to iskoristiti kao argument protiv daljnjih regulacija.
Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama to znači novo doba strukturne stagnacije jer i broj korisnika stagnira, a vrijeme provedeno na platformama sve je kraće, pokazale su studije. Osim toga, one tvrde da ne zarađuju puno novca kada prikazuju oglase osobama mlađim od 16 godina, istodobno ističući da zabrana utječe na prekid dotoka budućih korisnika. Prema podacima vlasti, neposredno prije stupanja zabrane na snagu društvene je mreže koristilo 86 posto Australaca u dobi od osam do 15 godina.