Europski parlament je u srijedu usvojio rezoluciju kojom se poziva na uvođenje minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama, s ciljem osiguranja 'primjerenog online okruženja za maloljetnike'
U nacrtu objavljenom u listopadu navodi se zahtjev za 'uspostavljanje usklađene evropske digitalne starosne granice od 16 godina kao osnovnog praga ispod kojeg pristup društvenim mrežama ne bi bio dozvoljen, osim ukoliko roditelji ili staratelji ne daju posebnu suglasnost'. Rezolucija također predlaže i jedinstvenu donju granicu od 13 godina, ispod koje nijednom maloljetniku ne bi bio dopušten pristup društvenim mrežama, kao i starosni prag od 13 godina za korištenje servisa za dijeljenje videa.
vezane vijesti
Europski zastupnici također žele da Europska unija osobno pozove na odgovornost direktore tehnoloških tvrtki, poput Marka Zuckerberga i Elona Muska, ako njihove platforme opetovano krše odredbe EU-a o zaštiti maloljetnika na internetu. Taj prijedlog unijela je mađarska socijaldemokratkinja Dóra Dávid, koja je ranije radila za tvrtku Meta.
Poziv na stroža pravila za društvene mreže dolazi u trenutku kada se nekoliko država članica EU-a priprema za uvođenje novih ograničenja za djecu, zbog zabrinutosti oko utjecaja platformi poput TikToka, Instagrama, YouTubea i drugih na mentalno zdravlje i razvoj mladih. Australija je također u postupku uvođenja dobne granice od 16 godina za otvaranje korisničkih računa na društvenim mrežama.
Europski parlament podržao je prijedlog o dobnoj granici u svom izvješću o boljoj zaštiti maloljetnika na internetu. Za dokument je glasalo 483 zastupnika, 92 su bila protiv, a 86 suzdržano.
U izvješću se poziva Europska komisija da osigura usklađenost zakona i mjera za provjeru dobi u cijelom bloku, dok nekoliko država već žurno razvija vlastite nacionalne sustave provjere. Većina glasova protiv i suzdržanih dolazila je iz redova političkih skupina desnog spektra, koje smatraju da izvješće previše zadire u nadležnosti država članica.
Izvješće je pripremila danska socijaldemokratkinja Christel Schaldemose, koja je ranije bila predvodnica parlamentarnog rada na Aktu o digitalnim uslugama — propisu EU-a koji uređuje moderiranje internetskog sadržaja.
Dokument bi mogao utjecati na nadolazeće pregovore o europskom zakonodavstvu. Europska komisija iduće godine planira predložiti dva zakonodavna akta koji će sadržavati ključne odredbe o zaštiti maloljetnika: reviziju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama i novi Zakon o digitalnoj pravednosti.
