Dogovor EU-a o korištenju 210 milijardi eura ruske zamrznute državne imovine za financiranje Ukrajine našao se pred novom preprekom. Uz Belgiju, koja već mjesecima upozorava na pravne i financijske rizike, sada je stala i Italija, treća najveća članica Unije po broju stanovnika i glasačkoj snazi, otkriva interni dokument u koji je Politico imao uvid
Manje od tjedan dana prije ključnog samita Europskog vijeća 18. i 19. prosinca, potez Rima ozbiljno narušava ambiciju Europske komisije da finalizira dogovor o korištenju ruskih sredstava, koja se najvećim dijelom nalaze u belgijskom klirinškom sustavu Euroclear.
Belgija u strahu dobila moćnog partnera
Belgija već dugo tvrdi da bi upravo ona mogla snositi pune financijske posljedice ako bi Rusija u budućnosti legalnim putem pokušala vratiti imovinu. Iako je ta zemlja po tom pitanju do sada bila usamljena, Italija je sada promijenila diplomatsku dinamiku u EU-u, piše Politico.
vezane vijesti
Zajedno s Maltom i Bugarskom, Italija je sastavila dokument kojim se Komisiju i Vijeće poziva da razmotre 'alternativne opcije u skladu s europskim i međunarodnim pravom, s predvidivim parametrima i znatno manjim rizicima'. Kao rješenje se spominje tzv. Plan B – zaduživanje zemalja EU-a za financiranje Ukrajine u sljedećim godinama.
Plan B ima sve više političkih problemima
No i taj pristup ima ozbiljne nedostatke. Povećao bi ionako visoke javne dugove Italije i Francuske, a zahtijeva jednoglasnost – što znači da ga premijer Mađarske Viktor Orban, poznat po proruskom stavu, može jednostavno blokirati.
Iako ove četiri države same ne mogu formirati blokirajuću manjinu, njihovo javno protivljenje značajno slabi poziciju Europske komisije, koja se nadala političkom dogovoru već idući tjedan.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni dosad je podržavala sankcije protiv Rusije, no njezina je koalicija podijeljena oko daljnje pomoći Ukrajini. Zamjenik premijerke Matteo Salvini više puta je izrazio proruske stavove te podržao plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata.
Skepsa prema izvanrednim ovlastima Komisije
Četiri države u dokumentu izražavaju sumnju i u korištenje izvanrednih mehanizama kako bi se dugoročno zamrznula ruska sredstva te spriječilo njihovo moguće vraćanje Moskvi u budućnosti. Iako su u interesu jedinstva EU-a glasale za početak tog procesa, naglasile su kako to ne prejudicira njihovu odluku o samom korištenju imovine.
Upozorile su i da taj pravni zaobilazni mehanizam ima 'vrlo dalekosežne pravne, financijske, proceduralne i institucionalne posljedice koje bi mogle nadilaziti ovaj specifični slučaj.'
Time se dodatno komplicira ionako fragmentirana rasprava o tome kako dugoročno financirati Ukrajinu, dok se Bruxelles nadao da će dogovor o korištenju ruske zamrznute imovine biti ključni element nove financijske arhitekture za potporu Kijevu.
