'Kao što vjerojatno znate, upravo smo zaplijenili tanker na obali Venezuele', izjavio je Trump. 'Veliki tanker, vrlo velik, zapravo najveći ikad zaplijenjen.'

Glavna državna odvjetnica Pam Bondi pojasnila je da je riječ o plovilu koje je već godinama pod američkim sankcijama 'zbog sudjelovanja u ilegalnoj mreži za otpremu nafte koja podržava strane terorističke organizacije', među kojima su, kako je rekla, Venezuela i Iran.

Na platformi X objavila je i video na kojem se vidi naoružani tim koji se iz helikoptera spušta na brod te zatim pretražuje palubu s pripremljenim oružjem. Prema njezinim riječima, operaciju su zajedno izveli FBI, Istrage domovinske sigurnosti i američka obalna straža 'uz podršku Ministarstva rata'.

Trump: Imamo vrlo dobar razlog

Zapljena se dogodila gotovo istodobno s dolaskom venecuelske oporbene liderice i dobitnice Nobelove nagrade Marije Corine Machado u Oslo, kamo je otputovala unatoč zabrani izlaska iz zemlje. Trump nije ponudio detaljnije objašnjenje samog poteza, već je samo poručio da je brod zaplijenjen 's vrlo dobrim razlogom'. Na pitanje što će biti s naftom, kratko je odgovorio: 'Zadržavamo je, pretpostavljam.'

Prema riječima visokog američkog dužnosnika, operacija je izvedena u međunarodnim vodama i prošla je bez incidenata te bez žrtava, bilo među američkim snagama, bilo među posadom. Plovilo, koje je plovilo prema Kubi, na kraju je trebalo završiti u Aziji preko kubanskih posrednika. Dužnosnik je pritom dodao da bi u nadolazećim tjednima moglo biti još sličnih zapljena dok Washington pojačava pritisak na Madura.

Tanker, nazvan Skipper, prevozio je sirovu naftu iz Venezuele. Ranije je nosio ime Adisa, a SAD ga je 2022. godine sankcionirao zbog olakšavanja trgovine naftom za Hezbolah i iranski Korpus islamske revolucionarne garde - Snage Kuds. Trump je za CNN rekao da nedavno nije razgovarao s Madurom te je odbio otkriti tko je vlasnik zaplijenjenog broda.

Caracas: Ovo je akt međunarodnog piratstva

Caracas je, očekivano, burno reagirao. Venecuelska vlada priopćila je da 'snažno osuđuje' ovaj čin, opisujući ga kao 'akt međunarodnog piratstva'.

'U ovim okolnostima konačno su otkriveni pravi razlozi dugotrajne agresije protiv Venezuele', stoji u izjavi vlade. 'To nije migracija. To nije trgovina drogom. To nije demokracija. To nisu ljudska prava. Oduvijek se radilo o našem prirodnom bogatstvu, našoj nafti, našoj energiji - resursima koji pripadaju isključivo venecuelskom narodu.'

Caracas najavljuje da će se žaliti 'svim postojećim međunarodnim tijelima'.

Trump sugerirao i kopnenu intervenciju

SAD već mjesecima provodi kampanju pritiska na Venezuelu, uključujući premještanje tisuća vojnika i jurišne skupine nosača zrakoplova u Karibe, udare na brodove za koje sumnjaju da prevoze drogu te ponovljene prijetnje Maduru. Američka vojska dosad je, prema njihovim tvrdnjama, ubila 87 osoba u operacijama u kojima su uništena 23 navodna plovila za krijumčarenje narkotika, a Trump je više puta sugerirao mogućnost kopnene intervencije.

CNN je u međuvremenu objavio da administracija priprema planove za 'dan poslije' u slučaju Madurova pada, pozivajući se na dva visoka dužnosnika i treći izvor upoznat s internim razgovorima.

Maduro se u svom obraćanju u srijedu nije osvrnuo na zaplijenjeni brod, iako su se vijesti o američkoj akciji već proširile.

Skrivena lokacija tankera

Satelitske snimke i brodarski podaci koje je analizirao CNN pokazuju da je Skipper prošlog mjeseca prikrivao svoju stvarnu lokaciju dok je bio usidren u venecuelskom naftnom terminalu.

Planet Labs zabilježio je 18. studenoga da je brod bio usidren sedam milja od Barcelone. No istodobno je njegov AIS transponder pokazivao lokaciju čak 560 milja dalje, uz obalu Georgetowna u Gvajani. Stručnjaci navode da tankeri povremeno 'lažiraju' svoju AIS poziciju kako bi prikrili sumnjive ili ilegalne aktivnosti.

Odjel za pomorsku upravu Gvajane priopćio je na Facebooku da je Skipper plovio pod njihovom zastavom, iako u toj zemlji uopće nije registriran. Prije Venezuele brod je boravio u Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Hong Kongu, a početkom srpnja nekoliko se dana zadržavao na manje od 24 kilometra od iranske obale.

Kuba: Ovo je agresivna eskalacija

Kuba, sljedeće planirano odredište, već se suočava s najtežim energetskim krizama u desetljećima. Nestanci struje traju satima, ponekad i danima. Kubanski ministar vanjskih poslova nazvao je američku zapljenu 'agresivnom eskalacijom'.

Komunistički otok i dalje ovisi o uvozu energenata, često kroz donacije saveznika poput Venezuele, Rusije i Meksika, zbog zastarjele energetske infrastrukture koja ne može zadovoljiti potrebe stanovništva.