NASA je objavila dvije nove panoramske snimke Marsa, koje su snimili roveri Curiosity i Perseverance. Riječ je o širokim 360-stupanjskim prikazima sastavljenima od stotina pojedinačnih fotografija, koji naglašavaju koliko se različiti dijelovi planeta međusobno razlikuju i kako svaki od njih bilježi drugačiji dio njegove geološke prošlosti.

Tragovi drevnih jezera u krateru Jezero

Panorama rovera Perseverance snimljena je u području nazvanom 'Lac de Charmes', blizu ruba kratera Jezero, gdje je rover sletio 2021. godine. Mozaik od 980 fotografija prikupljenih između prosinca 2025. i siječnja 2026. prikazuje neravan teren oblikovan drevnim djelovanjem vode.

Znanstvenici smatraju da je to područje nekada sadržavalo jezero i riječnu deltu, što ga čini ključnim mjestom u potrazi za mogućim tragovima prošlog mikrobnog života. Slojevite stijene i rasuti blokovi u kadru čuvaju zapise o tim davno nestalim okružjima.

U NASA-inom pratećem videu ističe se: 'Ove stijene postojale su mnogo prije nego što je voda ispunila krater...neki dijelovi ovog terena nastali su dok se Mars još formirao, u razdoblju intenzivnog bombardiranja asteroidima.'

Podzemna voda oblikovala krajolik kratera Gale

S druge strane planeta, rover Curiosity donosi pogled iz kratera Gale, gdje se već godinama penje uz padine planine Mount Sharp. Njegova najnovija panorama sastavljena je od 1.031 fotografije i prikazuje tzv. 'boxwork' formacije - mrežu niskih grebena nastalih djelovanjem podzemne vode.

Te strukture nastale su kada je voda prolazila kroz pukotine u stijeni, ostavljajući minerale koji su kasnije odoljeli eroziji. Rezultat je karakterističan isprepleteni uzorak koji danas dominira krajolikom. Tijekom svoje gotovo 15-godišnje misije, Curiosity je identificirao i karbonatne minerale poput siderita, kao i složene organske molekule, što upućuje na bogatiju kemijsku prošlost nego što se ranije pretpostavljalo.

Geološka kronologija planeta

NASA naglašava da slojevi stijena na Marsu funkcioniraju kao vremenska linija: 'Svaki sloj je mlađi od onog ispod njega, stvarajući zapis o tome kako se planet mijenjao kroz vrijeme.'

Iako su roveri udaljeni oko 3.775 kilometara, nove panorame omogućuju njihovo izravno uspoređivanje. Kombinirane vizualizacije dodatno pomažu u rekonstrukciji izgleda Marsa u njegovoj ranoj povijesti.

Razlike između lokacija odražavaju i različite ciljeve misija. Curiosity istražuje je li Mars nekada imao uvjete pogodne za život, dok Perseverance ide korak dalje, tražeći izravne dokaze prošlog života i prikupljajući uzorke za potencijalni povratak na Zemlju. Ove panorame prikazuju ono što NASA opisuje kao 'dvije strane Marsa' - jednu obilježenu površinskom vodom poput jezera i rijeka, a drugu tragovima podzemnih procesa. Obje su ključne za razumijevanje kako je Mars od toplijeg i vlažnijeg svijeta postao hladan i suh planet kakvog danas poznajemo.

Kako misije napreduju, očekuju se nove panorame visoke rezolucije koje bi trebale dodatno rasvijetliti povijest Crvenog planeta i njegov potencijal za nekadašnji život.