Rusija sve snažnije ograničava pristup globalnom internetu, blokira komunikacijske aplikacije i otežava korištenje VPN-ova, čime se, prema ocjenama stručnjaka, ubrzano stvara svojevrsna ‘digitalna željezna zavjesa’
Posljedice su već vidljive u svakodnevnom životu. Brojni Rusi, osobito oni koji su napustili zemlju nakon početka rata u Ukrajini, sve teže održavaju kontakt s obiteljima koje su ostale u Rusiji. Komunikacija putem popularnih aplikacija poput WhatsAppa i Telegrama sve je ograničenija, pa se mnogi vraćaju jednostavnijim oblicima komunikacije, poput elektroničke pošte.
vezane vijesti
Zakon o ‘suverenom internetu’
Temelj za ovakve poteze postavljen je još 2019. godine donošenjem zakona o takozvanom ‘suverenom internetu’ (RuNet). Službeno, cilj zakona bio je zaštita zemlje od vanjskih prijetnji i kibernetičkih napada, no kritičari su upozoravali da se njime Kremlju daje alat za potpunu kontrolu nad informacijama.
Nakon početka rata u Ukrajini, mjere su postale vidljivije. Blokirani su brojni mediji u egzilu, ograničen pristup stranim platformama, a društvene mreže poput Facebooka i Instagrama proglašene su ‘ekstremističkima’. WhatsApp je blokiran, a Telegram usporen, uz najave da bi mogao biti i potpuno zabranjen.
Sve manje neovisnih informacija
Posljedica je da velik dio stanovništva, osobito oni bez tehničkog znanja za zaobilaženje blokada, dolazi gotovo isključivo do sadržaja koji odražava službene stavove vlasti. Istodobno, vlasti pokušavaju zatvoriti i preostale kanale pristupa neovisnim informacijama.
Stručnjaci upozoravaju da Rusija u tom procesu koristi i iskustva drugih država sličnog modela upravljanja internetom, uključujući Kinu i Iran, kako bi razvila sustave za nadzor i kontrolu digitalnog prostora.
Testiranja isključivanja interneta
U posljednje vrijeme bilježe se i povremena isključivanja mobilnog interneta u pojedinim regijama, a takve mjere sve češće pogađaju i velike gradove poput Moskve i Sankt-Peterburga. Vlasti tvrde da se radi o sigurnosnim razlozima, uključujući obranu od napada dronovima.
Analitičari smatraju da se takvim potezima testiraju tehničke mogućnosti potpune kontrole interneta, ali i reakcije građana.
Državna aplikacija i strah od nadzora
Istodobno, ruske vlasti promoviraju vlastite digitalne platforme. Među njima je i aplikacija MAX, koja bi trebala objediniti komunikaciju, državne usluge i financijske operacije.
Prema dostupnim informacijama, u nekim institucijama i obrazovnim ustanovama korištenje te aplikacije već se potiče ili nameće. Dio građana izražava nepovjerenje, strahujući da bi takve platforme mogle omogućiti potpun nadzor nad komunikacijom i privatnim podacima.
Sve navedeno upućuje na postupno odvajanje ruskog interneta od globalne mreže. Iako vlasti tvrde da je riječ o sigurnosnim mjerama, kritičari upozoravaju da se radi o sustavnom ograničavanju pristupa informacijama i jačanju državne kontrole nad digitalnim prostorom.
