Pitanje izbjegavanja smrti i postizanje dugovječnosti intrigira ljude stoljećima. Čini se kako smo sad bliži nego ikad da to i ostvarimo.
Znanstvenici na najrazličitije načine pokušavaju produljiti ljudski živo i 'prevariti smrt'. To je jedan od razloga zašto je razvijen cijeli niz tehnologija i tehnika koje obećavaju dug život i što kasniju smrt.
Iako neki ljudi zaista žive puno dulje od prosjeka, i dalje je tu riječ o pojedincima, a ne redovitoj pojavi. No, futurističkom zajednicom kruži kontroverzna ideja o 'brzini bijega od dugovječnosti'. U prijevodu, radi se o ideji da bi se, kako se naša tehnologija produljenja života poboljšava, očekivani životni vijek mogao povećati za više nego što starimo tijekom određenog vremenskog razdoblja. Zvuči komplicirano?
Pojednostavljeno rečeno, i dalje bismo starili godinu dana u razdoblju od godinu dana, ali bi se naš očekivani životni vijek povećao za, recimo, godinu i dva mjeseca. Prema toj ideji, funkcionalno bismo vratili dva mjeseca života.
Iako to trenutačno zvuči kao znanstvena fantastika, bivši Googleov inženjer i istaknuti futurist, Ray Kurzweil, uvjeren je kako će čovječanstvo ostvariti brzinu bijega od dugovječnosti prije kraja desetljeća.
'Vratit ćete se više od godinu dana nakon 2029. godine. Kad se uspiješ vratiti barem godinu dana, dosegao si brzinu bijega od dugovječnosti', ispričao je Kurzweil medijima prije nekoliko godina, a prenosi Popular Mechanics.
Uvjeren je kako će se to ostvariti zahvaljujući napredcima u medicini.
'Cjepivo protiv COVID-a smo objavili za deset mjeseci. Jer smo sekvencirali nekoliko milijardi različitih mRNA sekvenci u dva dana. Događaju se mnogi drugi napredci. Počinjemo vidjeti korištenje simulirane biologije i to je jedan od razloga zašto ćemo ostvariti toliki napredak u sljedećih nekoliko godina', rekao je tad.
Napredak u medicini neosporno je spasio brojne živote i produljio očekivano trajanje života. Posebice u najrazvijenijim zemljama u kojima dostupan pristup najnaprednijoj medicini. No, kako Kurzweil ističe, 'očekivano trajanje života' nije isto što i 'duljina života', a koncept brzine bijega od dugovječnosti usmjeren je upravo na ovo prvo.
'Postizanje brzine bijega od dugovječnosti ne jamči vam vječni život. Možete imati desetogodišnjaka i mogli biste izračunati da ima mnogo, mnogo desetljeća dugovječnosti, ali mogao bi umrijeti sutra', pojašnjava Kurzweil.
Glavni je razlog u nepredvidljivosti života. Uz najbolju želju i volju, teško je predvidjeti hoće li dijete koje je rođeno danas, doživjeti duboku starost ili će oboljeti od raka ili pak, doživjeti prometnu nesreću.
Osim toga, postizanje brzine bijega od dugovječnosti, ako je to uopće moguće postići, ne bi značilo da će svi ljudi, diljem svijeta, odjednom doživjeti dramatično produljeni životni vijek.
Hoće li se Kurzweilove prognoze ostvariti, vidjet ćemo već za nekoliko godina. Za sad je uspješno predvidio širenje prijenosnih računala i mobitela, postojanje računarstva u oblaku, ali i da će računalo pobijediti šahovskog prvaka prije 1998. godine (to se dogodilo 1997.). No, isto je tako i mnogo puta pogriješio. Nadajmo se da ovoga puta ima pravo.