Otkako se četvero astronauta misije Artemis II vratilo na Zemlju nakon desetodnevne misije oko Mjeseca, Zemljin prirodni satelit među glavnim je temama. 'Ljudi bi već početkom 2030-ih mogli živjeti i raditi na Mjesecu, a prve baze mogle bi biti operativne već do kraja ovog desetljeća', tvrdi čelnik svemirske kompanije Voyager Technologies
Prema Dylanu Tayloru, predsjedniku i izvršnom direktoru Voyager Technologies, čovječanstvo je na pragu nove faze istraživanja svemira. 'Imat ćemo ljude na Mjesecu do kraja 2020-ih, uz neku vrstu lunarne baze – vjerojatno napuhujući habitat s osnovnim sustavima za održavanje života', rekao je na konferenciji CONVERGE LIVE u Singapuru, prenosi CNBC.
Ustvrdio je kako bi početkom sljedećeg desetljeća prizor mogao biti gotovo nadrealan: 'Negdje 2032. ili 2033. moći ćete sjediti na terasi, gledati Mjesec i vidjeti svjetla, jer će ondje ljudi živjeti i raditi.'
Utrku za Mjesec predvode privatne tvrtke poput SpaceX-a i Blue Origina, koji sve više fokus prebacuju s turističkih letova na dugoročnu infrastrukturu.
SpaceX, prema ranijim najavama Elona Muska, cilja izgradnju samoodrživog grada na Mjesecu u sljedećih desetak godina. Blue Origin je početkom godine pauzirao suborbitalne turističke letove kako bi se fokusirao na trajnu lunarnu prisutnost.
'Svemir nikada nije bio 'vruća' industrija kao danas', poručio je Taylor, ističući da je ona tek na početku razvoja.
Državni novac ubrzava razvoj
Velik dio tog zamaha dolazi iz javnih ulaganja. Američki predsjednik Donald Trump je početkom travnja zatražio povećanje obrambenog proračuna na 1,5 bilijuna dolara, dok su američke zračne i svemirske snage zatražile više od 300 milijardi dolara za fiskalnu 2027. godinu.
Takva ulaganja otvaraju prostor za razvoj novih tehnologija i projekata, uključujući i komercijalne svemirske stanice poput Starlaba, koji razvija Voyager kao nasljednika Međunarodne svemirske postaje (ISS), čije se gašenje očekuje 2030.
Sve veći interes za Mjesec dio je razvoja tzv. lunarne ekonomije. Ulaganja u svemirski sektor naglo rastu, osobito u području niske Zemljine orbite, gdje je 2025. investirano više od 45 milijardi dolara.
Bivši kanadski premijer Justin Trudeau misiju Artemis II nazvao je 'velikim, velikim korakom', istaknuvši kako povratak ljudi u duboki svemir ponovno budi globalni interes i optimizam. 'Kako budemo slijetali na Mjesec i kretali prema Marsu, to su stvari zbog kojih smo uzbuđeni', rekao je.
Osim baza i naselja, industrija već razmišlja i o infrastrukturi budućnosti. Taylor procjenjuje da bi podatkovni centri mogli početi raditi u svemiru unutar pet godina, iako priznaje da tehnički izazovi, poput odvođenja topline, još nisu riješeni. Dio tog razvoja već je započeo. Prema Gregoryju Smirinu iz kompanije Muon Space, određeni sustavi za obradu podataka i AI analitiku već danas djeluju u orbiti.