Prema istraživanju Eurobarometra o budućim potrebama za digitalnim obrazovanjem, 64 posto Europljana snažno se ili donekle slaže da će do 2030. godine svi morati biti pismeni u području umjetne inteligencije.

Od 2021. korištenje tih tehnologija organski je poraslo za 12,30 posto među europskim poduzećima. Praktično trećina - 32,7 posto - ispitanika rekla je da upotrebljavaju alate umjetne inteligencije.

Velike razlike među državama Europske unije ukazuju na to da se u nekima korištenje generativne umjetne inteligencije za formalno obrazovanje i u profesionalne svrhe ne gleda s visine i zapravo se potiče, no u drugima bi to još moglo biti tabu.

Prošle godine OpenAI je objavio da ima 120,4 milijuna aktivnih korisnika u Uniji - otprilike 26 posto stanovništva - što manje-više odražava europsku statistiku o korištenju generativne umjetne inteligencije u 2025. godini.

Ostali chatbotovi i alati umjetne inteligencije oklijevaju otkriti svoju korisničku bazu u Uniji. Međutim, s obzirom na to da OpenAI-ev Chat GPT ima preko 80,02 posto europskog tržišnog udjela, ostatak od 19,8 posto vjerojatno je podijeljen između Perplexityja, Microsoftova Copilota, Googleova Geminija i Claudea.

Sjever Europe prednjači u obrazovanju

U prosjeku 9,8 posto Europljana kaže da su koristili generativnu umjetnu inteligenciju za formalno obrazovanje u 2025. godini. Na dnu popisa su Mađari s izuzetno niskih (i vrlo malo vjerojatnih) 0,62 posto. Slijede Rumunji (3,37 posto), Poljaci (4,59 posto), Bugari (5,17 posto) i Nijemci (6,04 posto).

Predvodnici u upotrebi AI-a u obrazovanju su Švedska s 20,99 posto, Malta s 20,22 posto, Danska sa 17,86 posto, Španjolska sa 16,26 posto i Estonija s 15,41 posto.

Prema istraživanju Eurobarometra, 54 posto Europljana ima uravnotežen stav i vjeruje da umjetna inteligencija može donijeti i koristi i rizike u učionici, a 22 posto njih vjeruje da joj nije mjesto u učionici.

Iako je Unija već objavila etičke smjernice za korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju, a neki edukatori otvoreno se protive ili su jednostavno umorni od sve veće upotrebe AI-a među učenicima, dva područja zahtijevaju hitnu pozornost.

Prvo, Unija treba poboljšati pristup sigurnim, dobi primjerenim alatima umjetne inteligencije za učenike, studente i edukatore da bi svi mogli razvijati vještine pod nadzorom. To je posebno važno u zemljama s nižim ukupnim razinama digitalnih vještina i pristupa internetu.

Drugo, edukatori s ministarstvima obrazovanja država članica moraju dublje istražiti kako umjetna inteligencija može pomoći u njihovom svakodnevnom radu, posebno pri podučavanju učenika s teškoćama u učenju i invaliditetom (disleksija, diskalkulija, ADHD, autizam i drugi).

Ovo je velika prilika za testiranje novih, personaliziranih pristupa i prilagodbu tehnika poučavanja da bi se postigli najbolji rezultati za edukatore i učenike.

Cipar šampion privatnog korištenja

Oko 15,07 posto ispitanika, u prosjeku, koristi generativnu umjetnu inteligenciju za posao.

Ponovno su na dnu popisa Mađarska (1,31 posto), Rumunjska (5,24 posto), Italija (8 posto), Poljska (8,36 posto) i Bugarska (8,43 posto). Malta vodi s 29,64 posto, a slijede Danska (27,17 posto), Nizozemska (26,56 posto), Estonija (25,12 posto) i Finska (25,11 posto).

Što se tiče korištenja u privatne svrhe, Cipar prednjači s 43,13 posto. Slijede Grčka (40,91 posto), Estonija (37,47 posto), Malta (37,20 posto) i Luksemburg (35,71 posto). Mađarska je opet na dnu sa samo 2,12 posto, a slijede Italija (12,81 posto), Rumunjska (14,85 posto), Poljska (19,13 posto) i Bugarska (20,15 posto).

Prema podacima, oko 26 posto građana Hrvatske koristi generativne alate umjetne inteligencije, čime je naša zemlja blago iznad prosjeka Europske unije.

Korištenje barem jedne vrste tehnologije umjetne inteligencije među europskim poduzećima u prosjeku iznosi oko 19,95 posto, a brojke se značajno razlikuju među državama. Dok nordijske i zemlje Beneluksa prednjače u tome, države južne i istočne Europe ostaju na dnu.

Danska poslovno najzrelija

Europska poduzeća također se znatno razlikuju u primjeni umjetne inteligencije: dok su neka duboko u tom procesu transformacije (ili barem imaju snažne poslovne procese i temelje za upravljanje podacima), druga još uvijek primjenjuju osnovni pristup alat po alat.

Danska prednjači u korištenju alata umjetne inteligencije među poduzećima s 42,03 posto (+18,14 posto od 2021.).

Iza nje su Finska s 37,82 posto (+22,03 posto), Švedska s 35,04 posto (+25,11 posto), Belgija s 34,54 posto (+24,22 posto) i Luksemburg s 33,61 posto (+20,61 posto). Na dnu popisa su Rumunjska s 5,21 posto (+3,83 posto), Poljska s 8,36 posto (+5,5 posto), Bugarska s 8,55 posto (+5,26 posto), Grčka s 8,93 posto (+6,32 posto) i Cipar s 9,27 posto (+6,68 posto).

Iako su Akcijski plan Unije za AI kontinent i Strategija primjene AI-a potezi u (općenito) pravom smjeru, Unija bi se trebala usmjeriti na dubinsko istraživanje sektorske upotrebe AI-a, poslovnih procesa i stvarne spremnosti za primjenu AI-a u različitim vrstama i veličinama poduzeća.

Političke strategije često završe kao proizvod konkurentnih ideja i političkih ambicija, a obje strategije to svakako odražavaju.

Mjerljivi ključni pokazatelji uspješnosti (KPI) na razini država članica, kontinuiran fokus isključivo na inicijative visokog opsega (bilo da se radi o usavršavanju u području AI-a ili poboljšanju pristupa računalnoj snazi ​​i podacima) te jasno razlikovanje prema vrsti poduzeća, veličini i zrelosti AI-a mogu pomoći Uniji u brzom napredovanju uz ciljanu podršku, bez gubljenja vremena i novca poreznih obveznika na inicijative s visokim troškovima i malim utjecajem, piše Euro News.