Vrijeme koje tinejdžeri provode na društvenim mrežama ili u videoigrama ne povećava rizik od problema s mentalnim zdravljem, pokazuje opsežno novo istraživanje. Studija nije pronašla dokaze da intenzivnije korištenje društvenih mreža ili češće igranje igara dovodi do porasta simptoma anksioznosti ili depresije kod mladih
U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutno se raspravlja o mogućoj zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina, po uzoru na Australiju. Međutim nalazi dovode u pitanje širu pretpostavku da su dugi sati provedeni na TikToku, Instagramu ili u videoigrama glavni pokretač rasta problema s mentalnim zdravljem među tinejdžerima.
Istraživači sa Sveučilišta u Manchesteru pratili su gotovo 25.000 učenika u dobi od 11 do 14 godina tijekom tri školske godine. Analizirali su njihove navike korištenja društvenih mreža, učestalost igranja videoigara i samoprocjene emocionalnog stanja kako bi utvrdili može li se intenzivna upotreba tehnologije povezati s kasnijim psihičkim poteškoćama.
Sudionici su navodili koliko vremena tijekom uobičajenog školskog dana provode na platformama poput TikToka, Instagrama i Snapchata ili u igranju igara, kao i kako se osjećaju, kakvo im je raspoloženje te imaju li poteškoća s mentalnim zdravljem, piše Guardian.
vezane vijesti
Analiza nije pokazala nikakav porast simptoma anksioznosti ili depresije ni kod djevojčica ni kod dječaka nakon povećanog korištenja društvenih mreža ili igranja videoigara. Povećanje vremena provedenog online između osmog i devetog razreda, kao i između devetog i desetog, nije imalo negativan učinak na mentalno zdravlje učenika.
'Svjesni smo da su mnoge obitelji zabrinute, ali naši rezultati ne podupiru tezu da samo provođenje vremena na društvenim mrežama ili u igrama uzrokuje probleme s mentalnim zdravljem. Stvarnost je znatno složenija', istaknula je voditeljica istraživanja Qiqi Cheng.
Studija, objavljena u Journal of Public Health, analizirala je i načine korištenja društvenih mreža – od dopisivanja i objavljivanja sadržaja do pasivnog pregledavanja i 'skrolanja'. Ni aktivna komunikacija ni pasivno konzumiranje sadržaja nisu se pokazali kao čimbenici koji potiču razvoj psihičkih poteškoća.
Autori ipak upozoravaju da to ne znači da su sva online iskustva bezazlena jer uvredljive poruke, pritisci, uznemiravanje i izloženost ekstremnom sadržaju mogu imati ozbiljne posljedice za dobrobit mladih. No fokusiranje isključivo na količinu vremena provedenog pred ekranom, zaključuju, nije učinkovito.
'Naši rezultati upućuju na to da emocionalno stanje mladih može utjecati na njihove digitalne navike, ali ne nužno obrnuto', rekao je suautor studije Neil Humphrey. 'Umjesto da krivimo tehnologiju samu po sebi, trebali bismo se više baviti time što mladi rade online, s kim su povezani i koliko se osjećaju podržano u svakodnevnom životu.'
