Novo nacionalno istraživanje o percepciji umjetne inteligencije pokazuje da 95 posto građana prati vijesti o AI-u, gotovo polovica njih već koristi alate poput ChatGPT-ja, a zabrinutost zbog dezinformacija i gubitka poslova ostaje visoka.

Gotovo svi ispitanici (95 posto) u proteklih šest mjeseci bili su izloženi vijestima i informacijama vezanima uz umjetnu inteligenciju. AI pismenost, mjerena posebnom skalom, bilježi blag rast u odnosu na prethodne godine te građani pokazuju veću informiranost i učestalije korištenje AI alata, no istovremeno izražavaju zabrinutost oko njihove upotrebe. Kada se govori o prvim asocijacijama na pojam 'umjetna inteligencija', negativne reakcije (54 posto) još uvijek nadmašuju pozitivne (40 posto). Ipak, trend pokazuje blag pad negativnih stavova i rast pozitivnih, a udio neopredijeljenih ostaje visok – čak 42 posto.

Više od polovice građana (54 posto) barem povremeno koristi AI alate, što je značajan skok u odnosu na 2024. godinu (35 posto). Najčešće korišteni su ChatGPT, Perplexity i Copilot, a primjena se širi s poslovne na privatnu sferu. AI se sve više upotrebljava kao zamjena za klasične tražilice i kao alat za brz pristup specifičnim informacijama. Unatoč tome, većina korisnika ostaje pri besplatnim verzijama, a tek manji dio njih razmišlja o plaćenim opcijama. Zanimljivo je to da raste broj onih koji koriste AI isključivo privatno, što ukazuje na promjenu u percepciji umjetne inteligencije – od profesionalnog alata prema svakodnevnom suputniku.

Posebno zabrinjava podatak da sve veći broj građana vjeruje da rizici umjetne inteligencije nadmašuju njezine koristi (33 posto naspram 22 posto). To je potpuna prekretnica u odnosu na prva dva vala istraživanja 2023. i 2024. godine, kada su građani bili optimističniji. Kao najveće koristi i dalje se ističe mogućnost zamjene ljudi u opasnim poslovima, a najizraženiji rizici su manipulacija i zlonamjerna upotreba tehnologije.

Povjerenje u AI sustave stagnira: tek 21 posto građana vjeruje njihovoj primjeni dok ih 37 posto izražava nepovjerenje. Zanimljivo je to da hrvatska AI rješenja ulijevaju manje povjerenja od stranih, u omjeru 2:1.

Strahovi građana fokusirani su na tri područja: dezinformacije, privatnost i budućnost rada. Čak 59 posto građana boji se da neće moći razlikovati sadržaj koji stvara AI od onog što ga stvaraju ljudi, gotovo tri četvrtine njih pak strahuje da će AI potaknuti širenje lažnih vijesti, a 46 posto očekuje značajan gubitak poslova u narednih pet do deset godina.

Obrazovni sustav istodobno se promatra kao prostor prilika i prijetnji. AI se vidi kao pomoć učenicima i studentima, no postoji zabrinutost da bi mogao negativno utjecati na kreativnost, mentalno zdravlje i kvalitetu znanja. Poseban izazov je nezainteresiranost građana za dodatnu edukaciju o AI-u. Naime njih 36 posto uopće ne pokazuje interes, a 30 posto izražava spremnost učiti o umjetnoj inteligenciji. Niska razina svijesti o državnim programima samo otežava situaciju: tek četvrtina građana čula je za vaučere za digitalne i zelene vještine, a polovica od njih zna samo za postojanje tog programa.

Rezultate istraživanje komentirali su Marijana Bačić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu te direktorica Combisa, Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u RH, Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-ove Koordinacije za umjetnu inteligenciju, Zdravko Kunić, pročelnik Sveučilišnog odjela za podatkovnu znanost i umjetnu inteligenciju na Sveučilištu Algebra Bernays, te dr.sc. Robert Kopal, profesor i viši znanstveni suradnik na Sveučilištu Algebra Bernays.

Istraživanje je provedeno među 2500 građana metodom osobnog anketiranja u kućanstvima, a podatke je prikupila agencija Prizma CPI. Kako je rekao Robert Kopal, oni su usklađeni s popisnim podacima iz 2021. godine i dovoljno reprezentativni da se iz njih izvuku zaključci.

Prema rezultatima, 95 posto građana bilo je izloženo informacijama o AI-u, a značajno se smanjio udio onih koji o tome znaju vrlo malo ili nimalo. Gotovo dvije trećine ispitanika smatra da u javnom prostoru postoji podjednak broj pozitivnih i negativnih objava o umjetnoj inteligenciji.

Razina AI pismenosti također raste: u tri godine udio građana koji poznaju pojam umjetne inteligencije povećao se za 10 posto, a udio onih koji ga znaju samo po nazivu je pao. 'Ne raste samo kvantiteta, nego i kvaliteta znanja', naglasio je Kopal. AI indeks bilježi blag porast, a gotovo 47 posto ispitanika barem povremeno koristi AI alate, što je dvostruko više nego 2023. godine.

Ratko Mutavdžić je komentirao podatke prema kojima se u gospodarstvu očituje velik jaz između njihova korištenja i razumijevanja: 'Najveća je razlika u poslovnom sektoru, gdje ljudi sve više koriste AI alate, ali razina pismenosti ostaje niska. To znači da često ne razumiju tehnologiju kojom se služe. Edukacija i nacionalni programi moraju biti sljedeći veliki korak.'

Stavovi: Između koristi i zabrinutosti

Ispitanici najčešće povezuju umjetnu inteligenciju s korisnošću, no trećina ih spominje neizvjesnost i zabrinutost. Iako negativne asocijacije još uvijek prevladavaju, njihov se udio smanjuje, a raste broj onih s pozitivnim stavovima. 'Opći stav se mijenja: negativan stagnira, pozitivan lagano raste, ali najveći broj i dalje ostaje neopredijeljen', naveo je Kopal.

'Prirodno je da se bojimo onoga što ne razumijemo. Pad negativnih asocijacija ipak je dobar znak jer se o AI-u sada puno više govori u javnosti i obrazovanju nego na samom početku', rekao je Zdravko Kunić.

Korištenje AI alata značajno je poraslo: 54 posto građana upotrebljava ih barem povremeno. Najkorišteniji alat u poduzećima je ChatGPT te se njime redovito služi trećina zaposlenika. Ipak, većina građana i dalje ne želi plaćati napredne AI alate – 52 posto izjavilo je da ih to ne zanima.

Marijana Bačić smatra da to ne treba čuditi te je podsjetila da je Hrvatski Telekom omogućio korisnicima besplatne licence za Perplexity Pro. 'Korisnici su općenito navikli na to da tehnologije budu sastavni dio proizvoda te da im budu dostupne. Privatni korisnici ne žele ih plaćati, ali u poduzećima je drukčije: kad uvodimo rješenja poput Copilota, nakon edukacije zaposlenici jasno prepoznaju vrijednost – 70 posto njih uštedi više od pola sata dnevno, a 25 posto više od sata. U poduzećima pazimo na efikasnost, kvalitetu proizvoda i implementaciju onog u što investiramo', rekla je Bačić.

No pritom je upozorila: 'Ne govorimo dovoljno o prilikama i preprekama po pitanju AI-a. Umjetna inteligencija je dobar alat koji može pomoći i prilikom zapošljavanja, pri selekciji i analizi podataka, iako finalnu odluku uvijek treba donijeti čovjek, a ne umjetna inteligencija. Pitanje je jesu li ljudi samo brži ili i efikasniji zbog korištenja AI-a. A tu je i problem 'bring your own AI', kad zaposlenici koriste privatne alate u poslovnom okruženju i time izlažu tvrtke sigurnosnim rizicima.'

Istaknula je i da je potrebno sagledati kako ljudi danas gledaju na umjetnu inteligenciju, odnosno što podrazumijevaju pod tim pojmom, da bi se dobila jasnija perspektiva.

Poslodavci: Regulativa, sigurnost i edukacija

Istraživanje je pokazalo da poslodavci u Hrvatskoj percipiraju AI više kao priliku nego prijetnju, no zabrinjavaju ih regulatorna pitanja i odgovornost za štetu uzrokovanu AI sustavima. Velika većina poduzeća nije upoznata s EU AI Actom - Zakonom o umjetnoj inteligenciji - niti poduzima korake za usklađivanje s njime. Samo jedno od deset njih već radi na tome.

'Regulativa je nužna – trebamo jasno odrediti koji tip AI-a smije na tržište da bi se spriječile manipulacije i negativne posljedice', istaknula je Andrea Čović Vidović. 'Argument da previše reguliramo ne stoji', ustvrdila je. 'Naš cilj je zaštititi ljude, a ne stvoriti situaciju kakva postoji u Kini ili SAD-u. Ono što nedostaje Europi nisu regulacije nego investicije, posebice privatne. Do 14. listopada otvorene su konzultacije o implementaciji AI Acta i poslodavci itekako mogu utjecati na taj proces.'

Rizici i koristi: Od radnih mjesta do privatnosti

Većina građana očekuje da će u idućih pet do deset godina umjetna inteligencija dovesti do nestanka mnogih radnih mjesta, a tek 13 posto njih vjeruje da će se otvoriti više novih poslova. Najvećim rizicima smatraju se manipulacija, zlonamjerna upotreba i gubitak privatnih podataka, a poslodavci najveću korist vide u zamjeni ljudi u rizičnim aktivnostima te u inovacijama.

Poseban izazov je povjerenje – građani ga najviše imaju u primjenu AI-a u obrazovanju, a najmanje u zdravstvu i ljudskim resursima. Samo trećina njih smatra da je prihvatljivo korištenje AI-a u javnim uslugama ili autonomnim vozilima u prometu.

'Ljudi nisu svjesni toga koliko je AI već duboko ušao u njihove živote. Kad nazovete banku, možda razgovarate s botom, a da toga niste ni svjesni. Zato su edukacija i transparentnost nužne', naglasila je Bačić. Čović Vidović dodala je: 'Imamo dojam da komuniciramo u balonima. AI se često svodi na hype, a zapravo se već koristi u nizu zanimanja. Ključno je osigurati transfer znanja – treba početi od škola i mladih, a mladi su pioniri u tome dok seniori trebaju najviše toga naučiti.'

Sudionici konferencije složili su se da je edukacija ključna za budući razvoj. Bačić je istaknula da će svijest o AI-u u sljedećem istraživanju sigurno značajno porasti: 'Dinamikom kojom se AI razvija, sve što je vrijedilo prije šest dana može se promijeniti za šest dana. Zato regulativa treba biti dinamična i prilagodljiva. AI će nam postati prirodan suradnik, a mi ćemo kroz to morati razvijati kritičko mišljenje.'

Unatoč rizicima i zabrinutostima, većina građana vidi AI prvenstveno kao suradnika, a ne kao neprijatelja. 'AI nije hype, već trend koji ostaje. Na nama je da ga oblikujemo, a ne da on oblikuje nas', zaključio je Kunić.