Danski ministar klime, energetike i komunalnih usluga Lars Aagaard pozvao je građane da smanje potrošnju energije i što manje koriste automobile dok traje kriza na tržištu nafte.

Poziv građanima: vozite samo ako morate

Aagaard je u razgovoru za danski javni servis DR poručio da građani mogu pomoći državi smanjenjem nepotrebne potrošnje energije, prenosi CNBC.

‘Ono što bi Danci trebali učiniti jest da, ako postoji bilo kakva potrošnja energije bez koje mogu, jednostavno je izbjegnu. Ako nije nužno voziti automobil, nemojte to činiti’, rekao je.

Prema njegovim riječima, Danska je već počela koristiti svoje naftne rezerve zbog naglog rasta cijena energenata i neizvjesnosti oko trajanja sukoba.

Ministar smatra da bi štednja energije mogla imati dvostruku korist.

‘Prvo, to će se osjetiti u privatnom novčaniku građana, a drugo, pomoći će da naše rezerve traju dulje’, poručio je Aagaard.

Slične mjere uvode i druge države

Upozorenja o potrebi smanjenja potrošnje energije pojavljuju se i u drugim dijelovima svijeta.

U Ujedinjenom Kraljevstvu vozačke organizacije pozvale su građane da izbjegavaju ‘nepotrebna putovanja’ i prilagode način vožnje kako bi smanjili potrošnju goriva.

Vijetnamsko ministarstvo industrije i trgovine preporučilo je tvrtkama da uvedu rad na daljinu i smanje poslovna putovanja kako bi se osigurala energetska sigurnost države.

Na Filipinima je vlada u pojedinim državnim institucijama privremeno uvela četverodnevni radni tjedan kako bi se smanjila potrošnja energije i goriva.

Hormuški tjesnac pod povećanim rizikom

Veliku zabrinutost na tržištu izaziva situacija u Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte. Zbog prijetnji iranskim napadima na brodove promet kroz taj pomorski prolaz gotovo je zaustavljen.

Takav razvoj događaja mogao bi dodatno ograničiti opskrbu naftom i izazvati novi val poskupljenja.

Cijena nafte već je snažno porasla. U jednom trenutku skočila je više od osam posto i premašila 100 dolara po barelu.

Američka referentna nafta WTI posljednji put se trgovala po cijeni od oko 91 dolar po barelu, dok je globalni referentni Brent dosegnuo gotovo 96 dolara.

Analitičari upozoravaju da bi dugotrajniji poremećaji u opskrbi mogli potaknuti rast inflacije i povećati troškove života, od cijena goriva do prehrambenih proizvoda.

Države puštaju naftu iz strateških rezervi

Kako bi ublažile šok na tržištu, države posežu za strateškim zalihama nafte.

Međunarodna energetska agencija (IEA), koja okuplja 32 zemlje iz Europe, Sjeverne Amerike i sjeveroistočne Azije, odlučila je na tržište pustiti 400 milijuna barela nafte.

Rezerve će se oslobađati postupno, ovisno o potrebama zemalja članica i razvoju situacije na tržištu.

Sličan potez najavile su i Sjedinjene Države. Washington planira pustiti 172 milijuna barela iz svoje strateške naftne rezerve, a isporuke bi trebale započeti idućeg tjedna i trajati oko 120 dana.

Vlade se nadaju da će tim mjerama ublažiti pritisak na tržište i spriječiti još snažniji rast cijena energenata, no daljnji razvoj situacije uvelike će ovisiti o tijeku sukoba na Bliskom istoku.