Temu je aktualizirala situacija na kruzeru MV Hondius. On je putovao iz Argentine za Zelenortske Otoke, a u središtu je međunarodne pozornosti otkako je Svjetska zdravstvena organizacija u nedjelju objavila da su tri putnika umrla i da se sumnja da su bili zaraženi hantavirusom.

Širenje infekcije na brodu je teško zaustaviti

Kruzeri funkcioniraju poput privremenih gradova na moru. Putnici dijele restorane, kabine, dizala, kazališta, bazene, ventilacijske sustave i vodovodne mreže. Upravo zato jednom kada infekcija dospije na brod, njezino širenje često postaje vrlo teško zaustaviti.

Najpoznatiji primjer ostao je Diamond Princess, na kojem je tijekom pandemije covida-19 2020. godine zaraženo više od 600 putnika i članova posade. Znanstvenici su tada zaključili da su uvjeti na brodu dodatno pogodovali širenju virusa, iako su karantena i izolacija ipak spriječile još gori scenarij.

No kruzeri su mnogo prije covida bili poznati po epidemijama norovirusa, zaraznog virusa koji uzrokuje povraćanje i proljev. Analize dosadašnjih istraživanja pokazale su više od 120 zabilježenih epidemija norovirusa na kruzerima, uglavnom povezanih s kontaminiranom hranom, površinama i bliskim kontaktom među putnicima, piše The Conversation.

Zbog toga su brodovi poput Explorer of the Seas ili Carnival Triumph godinama punili naslovnice nakon masovnih zaraza. Problem pritom nije bio specifičan za pojedini brod, nego za sam koncept kruzera - velik broj ljudi u zajedničkom prostoru kroz dulje vrijeme.

Poseban rizik predstavljaju restorani gdje velik broj putnika dodiruje isti pribor i iste površine. Dodatni problem je što zaražene osobe često nemaju odmah simptome pa mogu širiti virus nesvjesno kontaminirajući hranu i okoliš. Širenju bolesti pogoduje i način života na brodu. Putnici i članovi posade neprestano se susreću u restoranima, hodnicima, barovima, kazalištima i spa centrima, dok je posada u zajedničkom smještaju.

Ventilacija je ključna

Važnu ulogu ima i ventilacija. Iako kruzeri nisu potpuno zatvoreni sustavi, velik dio vremena putnici provode u zatvorenim prostorima. Stručnjaci upozoravaju da loša ventilacija u kabinama, restoranima ili prostorima za zabavu može dodatno povećati rizik širenja respiratornih bolesti poput gripe ili covida.

Kruzeri nose i drugačije zdravstvene rizike. Legionarska bolest, ozbiljna plućna infekcija uzrokovana bakterijom, može se širiti putem kontaminiranih vodovodnih sustava, tuševa ili jacuzzija. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti posljednjih je godina zabilježio više epidemija povezanih upravo s kruzerskim sustavima vode.

Dodatni problem predstavlja činjenica da su putnici na kruzerima često starije osobe ili ljudi s kroničnim bolestima, kod kojih infekcije mogu imati puno ozbiljnije posljedice. Premda brodovi imaju medicinske timove i ambulante, oni nisu opremljeni za veće epidemije. Zato stručnjaci naglašavaju važnost brzog prijavljivanja simptoma, izolacije zaraženih i temeljite higijene.

Epidemiolozi preporučuju putnicima da prije putovanja provjere kakve procedure kruzerska kompanija ima za prijavu bolesti i izolaciju, da cijepljenja budu ažurirana te da osobe s kroničnim bolestima razgovaraju s liječnikom prije putovanja.

Najvažnija zaštita tijekom putovanja ostaje jednostavna - redovito pranje ruku sapunom i vodom. Dezinfekcijska sredstva mogu pomoći, ali nisu dovoljna zamjena za temeljito pranje ruku, posebno kod norovirusa. Stručnjaci upozoravaju i da osobe koje osjete simptome bolesti ne bi trebale odlaziti na buffet ili boraviti u gužvama, nego odmah prijaviti simptome posadi.

Iako su kruzerske kompanije posljednjih godina značajno unaprijedile higijenske standarde i sustave reakcije na epidemije, osnovni problem ostaje isti: mnogo ljudi dijeli isti zrak, istu hranu, iste površine i iste zajedničke prostore. Upravo zato kruzeri i dalje ostaju jedno od najosjetljivijih mjesta za širenje zaraznih bolesti.