Novo istraživanje sugerira da bi arginin, aminokiselina koju se već smatra jeftinom i sigurnom, mogla pomoći u suzbijanju ove bolesti. Znanstvenici su otkrili da smanjuje nakupljanje toksičnih amiloidnih proteina u mozgu, što je jedno od glavnih obilježja Alzheimerove bolesti, piše Science Daily.

U pokusima na životinjama oralno uzimanje arginina smanjilo je štetne naslage, poboljšalo ponašanje i ublažilo upalu u mozgu.

Alzheimerova bolest progresivni je poremećaj mozga i jedan od vodećih uzroka demencije u svijetu. Unatoč godinama istraživanja, lijek još ne postoji. Noviji tretmani temeljeni na antitijelima koji ciljaju amiloid beta (Aβ) imaju ograničen učinak, skupi su i mogu izazvati nuspojave, što naglašava potrebu za sigurnijim i pristupačnijim rješenjima.

Neočekivano rješenje iz laboratorija

Studija objavljena u časopisu Neurochemistry International donosi zanimljiv uvid. Istraživači sa Kindai University utvrdili su da arginin može smanjiti nakupljanje štetnih Aβ proteina u životinjskim modelima bolesti te pomoći proteinima da zadrže pravilnu strukturu.

No važno je napomenuti da doze korištene u istraživanju nisu iste kao u komercijalnim dodacima prehrani.

U laboratoriju je otkriveno da arginin blokira stvaranje posebno toksičnih Aβ42 agregata, pri čemu je učinak bio jači pri većim koncentracijama. U testovima na voćnim mušicama i miševima s genetskim mutacijama povezanim s bolešću, arginin je smanjio nakupljanje Aβ proteina i ublažio njihove štetne učinke.

‘Naše istraživanje pokazuje da arginin može potisnuti agregaciju Aβ proteina i u laboratorijskim uvjetima i u živim organizmima. Ono što ovo otkriće čini posebno važnim jest činjenica da je arginin već poznat kao klinički siguran i jeftin', objasnio je jedan od istraživača, Noshitaku Nagai.

Poboljšanje funkcije mozga

Kod miševa arginin je smanjio razinu amiloidnih plakova i količinu netopivog Aβ42 u mozgu, a životinje su imale bolje rezultate u testovima ponašanja. Također je smanjena aktivnost gena povezanih s upalnim procesima, što upućuje na širi zaštitni učinak na moždane stanice.

‘Naši rezultati otvaraju mogućnost razvoja terapija temeljenih na argininu za bolesti povezane s nakupljanjem proteina’, dodaje Nagai.

Jeftin put prema novim terapijama

Istraživanje se uklapa u trend prenamjene postojećih spojeva za nove terapije. Budući da se arginin već koristi u medicini i može dospjeti do mozga, mogao bi ubrzati razvoj novih tretmana.

Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdili učinci kod ljudi i odredile optimalne doze. Unatoč tome, rezultati sugeriraju da jednostavni pristupi mogu smanjiti nakupljanje amiloida i poboljšati funkciju mozga te donose novo razumijevanje same bolesti.