nova perspektiva

Zemlja juri kroz svemir 2.000.000 kilometara na sat. Ova animacija pokazuje kako to doista izgleda

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 14.10.2019 09:59
  • Objavljeno 14.10.2019 u 09:56
Prašina i plinovi koji okružuju novoformirani planetarni sustav

Prašina i plinovi koji okružuju novoformirani planetarni sustav

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: NASA

Mi to ne možemo osjetiti, ali kroz svemirska prostranstva tutnjimo brzinom od dva milijuna kilometara na sat. To je zato što Zemlja kruži oko Sunca, ono pak orbitira oko središta galaksije koje prolazi kroz kozmički vjetar zračenja oslobođen u Velikom prasku. Animacija znanstvenika Jamesa O'Donoghuea cijelu stvar stavlja u perspektivu

Ljudi često govore o tome kako stojimo na kugli (Zemlji) koja se okreće velikom brzinom, i da ta kugla kruži oko druge još većom brzinom. Ponekad se to proširi na to koliko brzo kružimo oko središta našeg Mliječnog puta, objašnjava James O'Donoghue, bivši djelatnik NASA-e, danas zaposlen u Japanskoj agenciji za istraživanje svemirskog zrakoplovstva JAXA. On je sve te podatke želio staviti u kontekst kako bi ljudi mogli razumjeti kamo idu, i kojom brzinom.

Na lijevoj strani animacije brojevi označavaju brzinu rotacije Zemlje, njenu orbitu oko Sunca, orbitu Sunčevog sustava oko centra Mliječne staze i galaksiju koja prolazi kroz svemir. Točkice koje se kreću po desnoj strani animacije pokazuju koliko brzo svaki objekt prijeđe 150 kilometara.

Rotacija Zemlje je relativno spora, dok Mliječna staza prolazi kroz svemir brzinom od 600 kilometara u sekundi.

Relativne kozmiške brzine kojima se kreću nebeska tijela

Izvor: Društvene mreže / Autor: Dr James O'Donoghue

Ljudi najčešće brzinu Mliječnog puta opisuju približavanjem obližnjoj galaksiji Andromeda. Ali to nije nužno najbolja točka usporedbe, kaže O'Donoghue.

Postoji puno galaksija koje se kreću različitim brzinama u odnosu na našu pa je O'Donoghue odlučio preskočiti taj korak i uhvatiti se najveće naizgled pokretne stvari koju je mogao smisliti - kozmičke mikrovalne pozadine. Riječ je o slabom zračenju preostalom od Velikog praska koje ispunjava sav prostor.

Najstarija svjetlost u svemiru, nazvana kozmičkom mikrovalnom pozadinom, uhvaćena Planckovim svemirskim teleskopom

Najstarija svjetlost u svemiru, nazvana kozmičkom mikrovalnom pozadinom, uhvaćena Planckovim svemirskim teleskopom

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Planck / ESA

'Mjerenja pokazuju da CMB dolazi iz određenog smjera, poput vjetra', kaže O'Donoghue. Ali kako se sve to kreće, brzina je relativna. Dakle, iako Zemlja kruži oko Sunca pri 107.000 km/h, a Sunce kruži Mliječnom stazom pri 828.000 km/h, brzina našeg Sunčevog sustava u odnosu na CMB je oko 1,331.000 km/h. A cijela naša galaksija prolazi kroz CMB brzinom od oko dva milijuna kilometara na sat.

Naravno, u svakodnevnom životu na Zemlji ne primjećujete da se krećemo tako brzo. Kao što je Elon Musk rekao na Twitteru, ovaj video 'jasno daje do znanja da možete osjetiti samo ubrzanje, a ne brzinu'.

Odnosno, možete osjetiti samo promjene u brzini. Kad ste u automobilu, iako vozite brzinom od 80 km/h, ne osjećate to kretanje. Naravno, možete gledati svijet kroz prozor automobila, baš kao što astronomi promatraju pokrete Zemlje gledajući u nebo. Ali brzinu primjećujete tek kad netko pritisne kočnicu ili gas.

Zato ne osjećamo rotaciju Zemlje ili kretanje Sunčevog sustava dok juri oko središta Mliječne staze. Te stvari su konstantne. Ali i relativne, kao što pokazuje animacija, piše Business Insider.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!