Još je Jules Verne u 19. stoljeću pisao o tehnologijama koje su tada djelovale kao čista fantastika - podmornicama, putovanju na Mjesec, električnim vozilima i strojevima budućnosti. Više od stoljeća kasnije njegovo ime danas nosi hrvatski robotaksi koji vozi ulicama Zagreba. Upravo je u glavnom gradu Hrvatske prije mjesec dana pokrenuta prva komercijalna robotaksi usluga u Europi, a tportal je dobio priliku provozati se u njemu od Glavnog kolodvora do aerodroma, pa sve do naše redakcije
Ne znam jesu li uzbuđeniji bili moji bližnji ili ja kad sam im javila da ću se provozati u robotaksiju po Zagrebu. No kada je uslijedilo pitanje 'kako je bilo', slegnula sam ramenima i odgovorila – vjerojatno najdosadnija vožnja taksijem u životu. A kako je autorica ovih redaka čest korisnik usluga taksija, smatra se mjerodavnom to reći.
I bez tog iskustva svatko tko se ijednom provozao zagrebačkim cestama zna kako izgleda prosječna vožnja: nagla kočenja, agresivna prestrojavanja, ubrzavanja i manevri uslijed kojih se osjećate kao 'vreća krumpira', u nadi da ćete izvući živu glavu, bilo da ste vozač, suvozač, pješak ili biciklist. Na zagrebačkim cestama se vjerojatno i ateisti prekriže.
Našim sugovornicima u vozilu dali smo do znanja nekoliko puta da nam je dosadno.
A sve to zato što je vožnja doista bila ugodna, tiha i sigurna – robotaksi nije ubrzavao kad ne treba niti se prebacivao iz trake u traku niti došao na centimetar do automobila pred sobom. Nema trzaja, nema nervoze, nema impulzivnih odluka, zbog kojih se, nažalost, i događa toliko nesreća na cestama. A svidjelo nam se i to što robotaksi nikog neće, s razlogom ili bez njega, počastiti uvredama, trubiti kao manijak ili pak rješavati stvari 'u četiri oka' izvan automobila. Ako bismo zamišljali utopijske scene sa zagrebačkih cesta, vožnje bi izgledale kao naša današnja kroz grad prema aerodromu.
Dok je sigurnosni operator Deni Link šutke pratio promet s vozačkog sjedala, pritom ne dodirujući volan, Filip Cindrić iz Vernea objašnjavao je strpljivo da sustav već mjesec dana vozi Zagrebom te da ima desetke tisuća autonomnih kilometara iza sebe.
No krenimo redom.
Od Glavnog kolodvora prema aerodromu
Cindrić je kod stajališta taksija na Glavnom kolodvoru potanko sve objasnio. Na prvu to zvuči kao nešto komplicirano, no cijeli taj proces zapravo je klasična narudžba kao u aplikaciji Ubera ili Bolta, ali uz nekoliko caka. Na svom mobitelu otvorio je Verneovu aplikaciju, upisao adresu i izabrao pick up point. Iznos vožnje – 1,99 eura. Riječ je, dakako, o promotivnoj tarifi u početnoj fazi. Kako uz 'naš' robotaksi po Zagrebu operira još desetak njih, identificirali smo ga po šifri u aplikaciji. Uz Verne aplikaciju, usluga će uskoro biti dostupna i kroz aplikaciju Uber.
Pred nas je stigao kineski SUV Arcfox Alpha T5. Nudi puno prostora, udobna kožna sjedala i dobar pregled cijelog iskustva.
Otključali smo ga jednim klikom u aplikaciji i smjestili se. Robotaksi ne kreće dok svi putnici nisu vezani. A kako bi uopće krenuo – kada ispoštujemo sva njegova pravila – potrebno je na zaslonu pritisnuti 'Započni vožnju'. Ostatak puta preuzima sustav autonomne vožnje.
Kako robotaksi 'razmišlja'?
Možete pratiti tijekom vožnje na velikom zaslonu rutu i preostalo vrijeme do dolaska na željenu adresu, možete podesiti temperaturu vozila i pročitati sigurnosne upute, no ono najzanimljivije – promatrate kako on 'razmišlja'. Vidjet ćete na ekranu označenu plavu lijevu traku prije nego što se prestroji. Ako mu netko 'doleti' iza, naravno, odustaje od prestrojavanja. Putnik vidi i vozila oko sebe, brzinu kretanja te može u svakom trenutku zaustaviti vozilo ili kontaktirati s korisničkom podrškom.
'Vozilo prikazuje sve što je relevantno u krugu od 650 metara i vidi sve oko sebe u 360 stupnjeva. Sustav koristi 14 kamera, devet lidara i četiri radara. Kamere vide kao ljudsko oko, lidar daje preciznu 3D sliku i udaljenost objekata, a radar mjeri brzinu njihova kretanja. Ta tri sustava zajedno čine 'osjetila' automobila', objašnjava nam Cindrić. Slikovito nam je to pojasnio:
'Kamera kaže: tamo je čovjek. Lidar kaže: udaljen je 56 metara. Radar kaže: kreće se pet kilometara na sat. Sustav zatim donosi odluku – hoće li stati ili proći prije ili poslije njega. To su ogromne količine podataka koje se obrađuju svake sekunde dok vozilo vozi Zagrebom.'
Verne, dakako, vozi u svim vremenskim uvjetima, osim onih ekstremnih.
Sigurnosni operator nijednom nije taknuo volan
Tijekom cijele vožnje Link sjedi na mjestu vozača, potpuno fokusiran na promet i zbivanja oko automobila, i njega se ne ometa. On je u Verneu voditelj sigurnosnih operatora i glavni čovjek za testiranja na cesti, a bavi se autonomnim sustavima gotovo desetljeće i prošao je treninge po cijelom svijetu. Danas educira Verneove zaposlenike, govori nam Cindrić.
Naš prijeki sud strogo prati dira li Link volan. Nijednom ga nije taknuo, zapravo na trenutke izgleda kao da ne zna što bi s rukama. Možda se dosađivao kao i mi. 'To se doista rijetko događa – većina vožnji prolazi bez intervencije operatora', kaže Cindrić.
Dodaje da intervencije, kada se i dogode, uglavnom nisu kritične. 'Primjerice, zapnemo iza kamiona za smeće. Sustav nije savršen i svjesni smo toga jer je promet živo tijelo i stalno se događaju nove situacije, a među ostalim i promjene na cestama. Nekad sustav reagira neobično, ali to odmah ispravljamo. Svaki kilometar na cesti služi nam za unaprjeđenje autonomne vožnje', objašnjava.
Tijekom vožnje robotaksi nekoliko puta usporava opreznije nego što bi to učinio prosječan zagrebački vozač. Na raskrižjima smanjuje brzinu, dodatno usporava pred pješačkim prijelazima, a sustav je programiran da tijekom kiše vozi oko 20 posto sporije. 'Često ljudima djeluje da auto naglo koči, ali to je zapravo preventiva. Sustav si jednostavno želi ostaviti dovoljno prostora', kaže Cindrić.
'Ajme, ima veliki crveni gumb', komentira kolega Neven dok gleda fotografije koje smo snimili. I doista se tu nalazi veliki crveni sigurnosni gumb. On vas neće katapultirati u kritičnoj situaciji, već služi za kočenje u slučaju nužde. Dosad ga, kaže Link, nisu trebali koristiti. I, simbolično, u jednom trenutku na zaslonu iskače poruka: 'Ispričavamo se na naglom kočenju.' Čini se da robotaksi i ja imamo različito poimanje 'naglog' jer nismo ni doživjeli kad je blago zakočio pred semaforom.
Ruku na srce, promet nam je tijekom vožnje išao na ruku. Zagreb je bio neobično miran, bez većih kaotičnih scena koje inače definiraju svakodnevicu gradskih prometnica i stalni zagrebački rush hour (bez obzira koji hour bio). No i u nekoliko situacija koje su zahtijevale bržu reakciju automobil je reagirao mirno i predvidivo.
Zahtjevan grad za razvoj autonomne vožnje
Cindrić smatra da je Zagreb jedan od zahtjevnijih gradova za razvoj autonomne vožnje.
'Specifičan nam je povijesni centar u kojem se miješaju tramvajski, cestovni i pješački promet, primjerice kod Glavnog kolodvora. To su tehnički vrlo zahtjevne situacije, ali nisu nerješive. Ako je zadatak teži, sustavu samo treba više podataka', kaže.
Verne trenutačno koristi platformu kineskog partnera Pony.ai. Cindrić tvrdi i da su u nekim segmentima razvoja napredovali brže od drugih partnera Pony.aija. 'Pony nam je rekao da smo pet puta brži od drugih međunarodnih partnera', kaže.
Deseci tisuća autonomnih kilometara
'Taj automobil koristit ćemo kontinuirano dok ne dođemo do našeg dvosjeda, koji nema ni papučice ni upravljač', kaže Cindrić.
Verne, dakle, nastavlja s razvojem vlastitog autonomnog vozila - robotaksija s dva sjedala, posebno dizajniranog za potpuno autonomne vožnje na zahtjev. Potpuno autonomne vožnje bez vozača očekuju se čim to omoguće regulatorna odobrenja i ispunjavanje svih sigurnosnih standarda.
'U Zagrebu imamo desetke tisuća autonomnih kilometara i odradili smo više od tisuću testiranja na cesti da bismo unaprijedili sustav. Bilo koji autonomni sustav koji dobijemo zapravo je 'default vozač', a naš je posao prilagoditi ga da bude što sličniji zagrebačkom vozaču', objašnjava.
Prije nego što je usluga uopće pokrenuta, Verne je morao detaljno mapirati grad. 'Imamo dvije faze pokretanja usluge – mapiranje i prikupljanje podataka – a to smo napravili za cijeli Zagreb', kaže Cindrić.
A što ako upišemo adresu mjesta koje nije mapirano? 'Onamo vozilo neće ni ići', odgovara nam. 'Identificirali smo više od 1000 lokacija za pick up/drop off putnika. Više od 500 ih je validirano i već su u upotrebi, te se i postojeće i dodatne lokacije kontinuirano validiraju. Jedan od bitnih kriterija validacije je da zaustavljanje vozila ne blokira hitne službe ili promet', pojašnjava Cindrić.
Šire se u još četiri grada
Za sada je u sustav uključeno oko 300 korisnika, a na listi čekanja nalazi se više od 4000 ljudi. 'Važno nam je pružiti pouzdanu uslugu i izbjeći dugo čekanje. Ako svi čekaju, nitko se zapravo ne vozi. Zato postupno povećavamo broj vozila i širimo zonu pokrivenosti. To je područje od 90 četvornih kilometara', kaže.
Najavili su širenje u još četiri grada – iako ne mogu reći koja, Cindrić navodi da su njihova tržišta Ujedinjeno Kraljevstvo, Bliski istok i Europa.
'Naglasak je na širenju flote, zone u Zagrebu, dodavanje broja korisnika i unaprjeđenje usluge. Testiranje smo davno prošli i ovo je prava robotaksi usluga s licencom. Sretni smo što tome svjedočimo nakon pet godina razvoja', kaže Cindrić, dodajući da je od početka dio tog projekta.
Zasad planiraju 'par desetaka vozila' u Zagrebu, ali ne žele izlaziti s čvrstim brojkama. 'Prije svega smo R&D projekt i ne možemo postavljati fiksne planove. Ali reakcije korisnika su vrlo dobre i više od 90 posto njih daje ocjene četiri ili pet. Najvažnije nam je da su vožnje sigurne i pouzdane', ističe.
Pohvale iz tvrtke Pony.ai
Zbog širenja komercijalne usluge Verne kontinuirano zapošljava nove ljude, osobito sigurnosne operatore, a za njih su razvili i program edukacije. 'Imamo Verne akademiju i Deni je glavni trener. Ljude obučavamo tri tjedna do mjesec dana i učimo ih specifičnim znanjima koja trebamo. Sve češće nam dolaze upiti izvana jer ih zanima kako to radimo', kaže Cindrić.
Dok se naša vožnja približava kraju i robotaksi nas ostavlja na ugibalištu s upaljena sva četiri 'žmigavca' - upozoravajući nas da pokupimo sve svoje stvari iz vozila - Cindrić nam govori da se zasad još ne žele izjašnjavati o modelu naplate usluge te daje do znanja da im fokus trenutno nije profit.
'Fokus nam je na volumenu, broju korisnika, iskorištenosti vozila i povratnim informacijama. U drugim gradovima autonomna vozila često su prvo puštana u industrijske zone ili rubne dijelove grada. Mi smo odmah krenuli iz centra Zagreba', kaže Cindrić, zaključujući: 'Nakon pet godina razvoja pustili smo ovu uslugu na cestu i prvi smo s time u Europi. Ovo više nije test u zatvorenom prostoru.'