Riječ je o predmetu o kojem odlučuje prošireno vijeće Vrhovnog suda, a HUB ističe da bi odluka mogla imati znatan utjecaj na velik broj aktivnih sporova povezanih s konvertiranim CHF kreditima, kao i na daljnje ujednačavanje sudske prakse.

Iz HUB-a poručuju da se radi o postupku koji bi trebao dati konačna pravna razjašnjenja o pitanjima koja su već godinama predmet različitih sudskih tumačenja i brojnih sporova između banaka i korisnika kredita.

‘Takva odluka predstavlja ozbiljan presedan koji dodatno narušava povjerenje u nepristranost i dosljednost sudskog odlučivanja’, navode iz Hrvatske udruge banaka.

HUB pritom ističe slučaj odvjetnika Borisa Juga, za kojeg tvrdi da zastupa stranke u više od 400 aktivnih predmeta protiv banaka povezanih s CHF kreditima, ukupne vrijednosti gotovo šest milijuna eura. Njegov otac, sudac Vrhovnog suda Jadranko Jug, prema navodima HUB-a, sudjelovao je u odlučivanju u nizu predmeta iz iste pravne materije, imao utjecaj na oblikovanje postojeće sudske prakse te inicirao sazivanje sjednice proširenog vijeća u ovom predmetu.

U HUB-u smatraju da bi odluka proširenog vijeća mogla izravno utjecati na ishode velikog broja aktivnih CHF postupaka u kojima sudjeluje odvjetnik Boris Jug, a time posredno i na financijski interes osobe povezane sa sucem koji sudjeluje u odlučivanju o pravnim pitanjima važnima za te postupke.

HUB odbacuje tvrdnje koje su se, kako navodi, pojavile u javnosti, a prema kojima se njihovi podaci odnose pretežito ili gotovo isključivo na takozvane nekonvertirane CHF kredite. Udruga tvrdi da nije analizirala niti javno komunicirala broj predmeta izvan pravne materije o kojoj odlučuje prošireno vijeće Vrhovnog suda.

‘Analiza se odnosila isključivo na postupke povezane s konvertiranim CHF kreditima i pravnim pitanjima na koja odluka proširenog vijeća može imati neposredan utjecaj’, poručuju iz HUB-a.

U priopćenju se spominje i sudac Vrhovnog suda Josip Turkalj, za kojeg HUB navodi da osobno vodi sudski spor vezan uz CHF kredite, i to u pravnoj materiji istovrsnoj onoj o kojoj odlučuje prošireno vijeće Vrhovnog suda. Iz udruge naglašavaju da zahtjev za izuzećem ne vide kao dovođenje u pitanje osobnog integriteta bilo kojeg suca, nego kao pitanje zaštite standarda nepristranosti i povjerenja javnosti u sudski sustav.

Dodatnu zabrinutost, navode iz HUB-a, izaziva činjenica da su zahtjevi za izuzeće u usporedivim okolnostima ranije bili prihvaćani, dok se sada odbijaju bez, kako tvrde, jasno obrazloženih i dosljedno primijenjenih kriterija. Takvo postupanje, smatraju, ostavlja dojam arbitrarnosti i neujednačene primjene procesnih pravila.

HUB upozorava i na okolnost da se odluke s potencijalno dalekosežnim financijskim učincima donose u razdoblju u kojem Vrhovni sud nema imenovanog predsjednika. U takvoj situaciji, navode, otvaraju se pitanja formalnih ovlasti i zakonitosti pojedinih procesnih odluka, uključujući odlučivanje o zahtjevima za izuzeće i sazivanje proširenog vijeća.

Iako HUB nije stranka u predmetnim postupcima, iz udruge poručuju da je, s obzirom na važnost predmeta, moguće pravne i financijske posljedice te otvorena pitanja vezana uz zakonitost i nepristranost postupanja, realno očekivati da će stranke iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva radi zaštite svojih prava i osiguravanja pravičnog suđenja.

U priopćenju se pozivaju i na presudu Suda Europske unije u predmetu Hann-Invest, navodeći da je u njoj upozoreno na problem netransparentnosti i nedostatka jasno propisanih kriterija u mehanizmima odlučivanja i ujednačavanja sudske prakse u hrvatskom pravosuđu.

HUB smatra da ovakve odluke dodatno povećavaju rizik novih prijepora te mogu imati dugoročne posljedice za percepciju pravne sigurnosti, jednakosti stranaka pred sudom i međunarodnu vjerodostojnost Hrvatske kao države sa stabilnim i predvidivim pravnim sustavom.