znamo i pozitivno utjecati

Pokazalo se da možemo živjeti bez štetnih sastojaka koji su napravili ozonsku rupu, zašto to ne primijenimo i sada?

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 12.10.2019 18:26
  • Objavljeno 12.10.2019 u 18:26
Meteorolog Krešo Pandžić komentira najnovije informacije o daljnjem oporavku ozonskog omotača

Meteorolog Krešo Pandžić komentira najnovije informacije o daljnjem oporavku ozonskog omotača

Izvor: Profimedia / Autor: NASA Earth Observatory

Ozonski omotač na putu je prema potpunoj obnovi i dosezanju razine iz 1980. godine. Potpuni oporavak očekuje se negdje sredinom stoljeća

Priča o oporavku ozonskog omotača nije nova. Da ozonski omotač, sloj koji umanjuje utjecaj štetnih Sunčevih ultraljubičastih zraka na Zemlju, pokazuje znakove oporavka, pokazala je još cjelovita znanstvena procjena o smanjenju ozonskog omotača u 2014. godini.

Štoviše, procjena programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazala je da je ozonski omotač na putu prema potpunoj obnovi i dosezanju razine iz 1980. godine. Potpuni oporavak očekuje se negdje sredinom stoljeća. A da bi se to postiglo, međunarodna zajednica treba nastaviti odlučno smanjivati potrošnju tvari koje oštećuju ozonski omotač.

Nakon potpisivanja Montrealskog protokola ozonske rupe smanjuju se iz godine u godinu

Nakon potpisivanja Montrealskog protokola ozonske rupe smanjuju se iz godine u godinu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: NASA Earth Observatory

HCFC i druge tvari koje oštećuju ozon

Ozonski omotač još bi se brže oporavljao kad bismo ubrzali postupno ukidanje hidroklorofluorougljika (HCFC) i riješili problem ostalih tvari koje ga oštećuju. Riječ je o tvarima koje se i dalje nalaze u opremi i zidovima zgrada te zalihama kemikalija. Brže postupno ukidanje uporabe relativno malobrojnih preostalih tvari koje oštećuju ozonski omotač moglo bi ubrzati obnovu ozonskog omotača za desetak godina.

Znanstvenici procjenjuju da će se atmosferske količine tvari koje oštećuju ozon nastaviti smanjivati, dakako ako se svi budu pridržavali Montrealskog protokola. Budući da te tvari snažno utječu na globalno zatopljenje, Montrealski protokol je u znatnoj mjeri pridonio ublažavanju klimatskih promjena time što je spriječio emisije stakleničkih plinova, ekvivalenata ugljikovog dioksida, u iznosu većem od 135 milijardi tona. Godine 1987. na tvari koje oštećuju ozon otpadalo je oko 10 gigatona emisija ekvivalenata ugljikovog dioksida godišnje. Zahvaljujući Montrealskom protokolu te su emisije smanjene za više od 90 posto.

Ilustracija pokazuje da ozonski omotač štiti Zemlju od različitih tipova ultraljubičastog zračenja

Ilustracija pokazuje da ozonski omotač štiti Zemlju od različitih tipova ultraljubičastog zračenja

Izvor: Sciencephoto / Profimedia / Autor: Science Photo Library

Svake godine dva milijuna slučajeva raka kože manje

Montrealskim protokolom, jednim od najuspješnijih svjetskih sporazuma o okolišu, zaštićen je stratosferski ozonski omotač i izbjegnuto povećanje ultraljubičastog zračenja koje stiže do Zemljine površine. Brojke govore same za sebe: bez Montrealskog protokola i s njime povezanih sporazuma, atmosferska razina tvari koje oštećuju ozonski omotač desetostruko bi porasla do 2050. Istovremeno, globalni modeli pokazuju da će taj protokol do 2030. spriječiti dva milijuna slučajeva raka kože godišnje, brojna oštećenja vida i imunološkog sustava, kao i štetu za životinjski i biljni svijet te poljoprivredu.

'Izgleda da je to polučilo rezultate, osobito iznad Južnog pola', kaže meteorolog Krešo Pandžić, ukazujući na to da se dogovorom mogu postići veliki pomaci na bolje. I doista, posljednjih godina, zapravo sad već desetljeća, drastično je smanjena količina plinova poput klorofluorougljika (CFC) i halona u atmosferi, plinova koji su se nekoć koristili u proizvodima poput hladnjaka, sprejeva, izolacijske pjene i protupožarnih aparata.

Ozon, CO2 i klimatske promjene

Sudbina ozonskog sloja uvelike će ovisiti o koncentraciji CO2, metana i dušikovog suboksida, tri glavna staklenička plina koji se dugo zadržavaju u atmosferi. Zasad povoljan utjecaj Montrealskog protokola na klimu mogao bi u znatnoj mjeri biti neutraliziran predviđenim emisijama hidrofluorougljika (HFC) koji bi se koristili kao zamjena za tvari što oštećuju ozon.

HFC doduše ne oštećuje ozonski omotač, ali mnogi hidrofluorougljici su snažni staklenički plinovi. Trenutno govorimo o emisiji otprilike pola gigatona ekvivalenata CO2 godišnje, s godišnjom stopom rasta oko sedam posto. Ne poradi li se na njihovom smanjenju, oni bi u idućim desetljećima mogli znatno pridonijeti klimatskim promjenama.

Kad se male ruke slože: Čovječanstvo zajedničkim snagama već 32 godine radi na smanjenju ozonskih rupa na polovima

Izvor: Društvene mreže / Autor: UN Environment

'Ozon je staklenički plin koji djeluje i na klimatske promjene, no njegove su posljedice neusporedive s onima koje za sobom ostavlja recimo ugljični dioksid', upozorava Pandžić. Pa iako sam ozon ne utječe toliko na klimatske promjene kao naprimjer CO2, oporavak ozonskog omotača pokazuje nam da ljudi mogu utjecati na promjene.

'Pokazalo se da možemo živjeti bez sastojaka koji su izazvali nastanak ozonskih rupa. To znači da možemo utjecati i na emisiju ostalih, daleko štetnijih plinova u atmosferu', poručuje Pandžić.

ozonska rupa

Klor i brom, neprijatelji ozona

Ozon je molekula koja se sastoji od tri atoma kisika i odgovoran je za filtriranje štetnog ultraljubičastog zračenja sa Sunca. Plin se stvara i raspada u stratosferi, 20 do 30 kilometara iznad Zemlje. U čistoj atmosferi ciklus proizvodnje i raspadanja je u ravnoteži. No iz balansa ga izbacuju kemikalije koje sadrže klor i brom, što rezultira padom koncentracije ozona i nastankom ozonske rupe, najviše u antarktičkom prstenu u rujnu i u listopadu. Protokol iz Montreala potpisan 1987. pokušava poboljšati situaciju tako što zabranjuje proizvodnju i upotrebu kemikalija koje najviše oštećuju ozonski omotač.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!