Ivan Burazin ima nekoliko karakteristika tipičnih za uspješne serijske poduzetnike, kakvi su rijetkost i u svijetu, a kamoli u Hrvatskoj.

Ne samo da zna prepoznati dobru poslovnu priliku tamo gdje ju većina ljudi ne vidi, već je i spreman pronaći prave partnere te zasukati rukave i riskirati koliko je potrebno da bi realizirao svoju viziju.

Također, radije je svoj gazda nego zaposlenik (iako će dijeliti poziciju na vrhu s drugima kad je potrebno), dubinski razumije važnost umrežavanja, ne libi se ući u pothvate koji su drukčiji od onog čime se obično bavi, ali ni prijeći na nove kad za to dođe vrijeme.

Prvi posao na fakultetu

Priča ovog kandidata za Vizionara godine počinje u Torontu (Kanada), gdje je živio do kraja srednje škole.

Ondje se zainteresirao za računala i informatiku, ponajviše igrajući videoigre na konzolama, no privukli su ga i drugi aspekti industrijske grane u usponu, pa je po dolasku u Split 2000. godine upisao računarstvo.

Kao brucoš je razvio internetsku tražilicu Gappon, koja mu je s vremenom počela donositi oko tisuću kuna mjesečno, a iako se danas tih nešto više od 130 eura ne čini kao naročito velik novac, bila su to druga vremena. Primjerice, tad sam garsonijeru u središtu Zagreba plaćao oko 250 eura plus režije.

Burazin je prodao tražilicu kupcu iz Turske i bio je to prvi u nizu poslova i projekata koje će pokrenuti, podići na noge i potom prepustiti nekome drugome.

Na trećoj godini fakulteta zaposlio se kao sistemski inženjer u splitskoj IT tvrtki In Capita, gdje je proveo nešto više od pet godina. U njoj je, između ostalog, radio kao sistem i mrežni administrator, vodeći odjel koji će se – na njegovu inicijativu – u dogovoru s vlasnikom In Capite u ožujku 2009. godine izdvojiti u Procedo, njegovu prvu samostalnu tvrtku.

Prve ozbiljne investicije

Četiri godine kasnije Procedo je preuzela Filip Informatika, također tvrtka sa splitskog područja, a Burazin je krenuo u prvi poduzetnički pothvat koji će privući spomena vrijedne investicije i, na kraju, ozbiljnog kupca.

S Vedranom Jukićem je u svibnju 2013. godine osnovao Codeanywhere (isprva PHPanywhere), tvrtku koja je –kako joj i ime kaže – razvojnim programerima omogućavala pristup softveru na kojem mogu raditi bilo gdje i bilo kada.

Nagovorio je splitskog poduzetnika Tomislava Tukića na investiciju, a on je pristao pod uvjetom da dobije 26 posto udjela za 26 tisuća eura. To nije bilo naročito povoljno, ali startup je trebao novac za razvoj i marketing. A potonje je, uz networking, jedno od područja u kojima Burazin briljira.

Put do prve ozbiljnije investicije nije bio lagan jer nisu znali kako funkcionira svijet koji ulaže u takve projekte, no do preokreta je došlo nakon što su shvatili kako izbiti na vrh stranice AngelList, koju prati velik broj investitora.

Tako su došli do 600 tisuća američkih dolara, koliko je američka tvrtka World Wide Web Hosting bila spremna dati za udio od 40 posto u tvrtki, pa su se obojica posvetila isključivo Codeanywhereu.

Godinu nakon investicije bili su finalisti konferencije TechCrunch Disrupt, a petominutno izlaganje na tom poznatom svjetskom događanju donijelo im je sto tisuća novih korisnika u trenutku u kojem su ih ukupno imali 500 tisuća. Bili su i prvi hrvatski startup u Techstarsu, jednom od vodećih američkih akceleratora.

Burazin je na čelu Codeanywherea proveo nešto manje od osam godina, ali u međuvremenu se okrenuo nečemu posve drukčijem.

Zaokret prema Shiftu

Naime Burazin je 2012. godine pokrenuo Shift, IT konferenciju koju će preuzeti Infobip u siječnju 2021. Nadahnuće za taj potez dobio je tijekom sudjelovanja na konferenciji Startup Week Vienna (kasnije Pioneers), a ona mu se toliko svidjela da je odlučio pokrenuti nešto slično u Hrvatskoj.

Prvo izdanje zvalo se StartupLive Split i trebalo je biti manja, pobočna inačica austrijske konferencije, ali munjevitom brzinom izrasla je u jedno od najvećih domaćih tehnoloških događanja.

Nakon akvizicije Burazin je u Infobipu postao direktor za iskustva razvojnih programera, čime se bavio do rujna 2023. godine.

Potom je napustio stalno radno mjesto da bi se upustio u novi pothvat – Daytonu – na čijem je čelu i danas sa starim partnerom Jukićem i Goranom Draganićem. Pritom je Codeanywhere jedan od glavnih partnera novog projekta.

U dvije godine do 30 milijuna dolara

Daytona je samo dva mjeseca nakon pokretanja osigurala investiciju vrijednu dva milijuna dolara.

Iza projekta su tada stala poznata imena novije generacije domaće IT scene: suosnivač Infinuma Tomislav Car, suosnivači Microblinka Izet Ždralović i Jurica Cerovec, osnivač Devota Martin Morava, suosnivač Nanobita Alan Sumina, osnivač Photomatha Damir Sabol i osnivač Fivea Luka Abrus.

To je bio tek početak.

Sredinom 2024. godine taj je startup osigurao dodatnih pet milijuna dolara od fonda Upfront Ventures, da bi u veljači ove godine stiglo ulaganje, vrijedno 24 milijuna dolara, u investicijskoj rundi serije A koju je predvodio FirstMark Capital, njujorška tvrtka za ulaganja u rizične projekte koja u svom portfelju ima Discord, Airbnb, Pinterest i Klaru, između ostalih.

Uključili su se i PaceCapital, Upfront Ventures, Darmode, E2V2 te investicijski ogranci tehnoloških tvrtki Datadog i Figma.

Sudeći po zanimanju i podršci investitora, Daytona je već najveći Burazinov projekt dosad, s potencijalom za prerastanje u ozbiljnog igrača na globalnoj razini.

Ipak, nešto mi govori da neće stati ni na tome. Neće me iznenaditi ako za koju godinu posvjedočimo spektakularnom exitu, a on nam se javi s novim projektom u koji vjeruje.

Tako to rade vizionari.