Istraga je otvorena u okviru Akta o digitalnim uslugama (DSA), europskog regulatornog okvira koji je na snazi dvije godine i čiji je cilj smanjiti štetne online sadržaje, uključujući cyberbullying, ilegalne proizvode i izloženost djece neprimjerenim sadržajima.

Bruxelles sumnja da Snapchat omogućuje odraslim osobama da se lažno predstavljaju kao maloljetnici kako bi stupili u kontakt s djecom i potencijalno ih uvukli u seksualno iskorištavanje ili druge nezakonite aktivnosti. Regulatori također upozoravaju da aplikacija može služiti kao kanal za širenje informacija o drogama i proizvodima ograničenima dobnom granicom, poput alkohola i e-cigareta, piše Guardian.

Snapchat, koji u Europskoj uniji ima oko 94,7 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, osobito je popularan među tinejdžerima. Upravo to pojačava zabrinutost regulatora jer podaci pokazuju da tu platformu koriste i djeca mlađa od minimalno dopuštene dobi od 13 godina. Primjerice, polovica desetogodišnjaka u Danskoj i trećina jedanaestogodišnjaka u Francuskoj ima profil na toj aplikaciji.

Komisija smatra da Snapchat ne provodi učinkovito svoja pravila o dobnoj granici te da korisnicima ne pruža dovoljno jasne informacije o privatnosti i sigurnosnim opcijama. Također se ističe da sustavi za prijavu ilegalnog sadržaja nisu dovoljno jednostavni za korištenje.

Otvaranjem formalne istrage Europska komisija dobiva ovlasti detaljno analizirati poslovanje te platforme te, ako bude potrebno, naložiti hitne mjere za zaštitu djece i mladih prije donošenja konačne odluke.

Iz Snapchata poručuju da im je sigurnost korisnika prioritet te da kontinuirano unapređuju zaštitne mehanizme. Naglašavaju da je njihova platforma osmišljena za komunikaciju među bliskim osobama u sigurnom okruženju, uz dodatne zaštite za mlađe korisnike.

Četiri pornografske stranice na meti

Pored toga, Europska komisija objavila je rezultate istrage protiv četiri pornografske stranice – Pornhub, Stripchat, XNXX i XVideos – te ih optužuje da ne sprječavaju maloljetnike u pristupu sadržaju za odrasle. Prema nalazima regulatora, sve četiri platforme oslanjale su se na jednostavne izjave korisnika da su stariji od 18 godina, što se pokazalo neučinkovitim. Komisija smatra da takav sustav ne predstavlja stvarnu zaštitu djece.

Podaci koje je iznio glasnogovornik Komisije za tehnologiju Thomas Regnier naglašavaju razmjere problema. U Francuskoj više od polovice 12-godišnjaka posjećuje pornografske stranice dok se u Irskoj više od 50 posto dječaka prvi put susreće s takvim sadržajem između 10. i 13. godine, a u Poljskoj je jedna od spornih platformi među najposjećenijima kod djece u dobi od sedam do 12 godina.

Regnier upozorava da rana izloženost pornografiji može imati ozbiljne posljedice, uključujući probleme s mentalnim zdravljem, iskrivljene stavove o rodnim odnosima te normalizaciju nasilnog seksualnog ponašanja. Platforme sada imaju priliku očitovati se na nalaze i ponuditi rješenja, poput učinkovitijih sustava provjere dobi. U suprotnom se suočavaju s mogućim kaznama koje mogu doseći do šest posto njihovog globalnog godišnjeg prihoda.