Kako je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je u 2024. živorođeno 32 069 djece, upola manje nego na primjer 1971. godine, što je dugoročni pad koji upućuje na šire demografske i društvene promjene.

Istodobno, dok su žene 1971. prvo dijete rađale s prosječno 22,6 godina, danas to čine gotovo sedam godina kasnije, s prosječno 29,8 godina. Prosječna dob majki pri porođaju porasla je za gotovo šest godina u odnosu na sedamdesete te je dosegnula 31,2 godine.

Zrelija generacija majki

Promijenila se i dobna struktura majki. U 2024. godini više od polovice ukupno živorođene djece rodile su žene u dobi od 30 do 39 godina.

„To je pokazatelj da nekad najzastupljenija dobna skupina za rađanje, ona od 20 do 29 godina, danas ustupa mjesto zrelijoj generaciji majki”, navodi DZS u takozvanoj „mama statistici”. 

Podaci o redoslijedu rođenja dodatno oslikavaju obiteljske obrasce. Prvorođene djece u 2024. bilo je 14 403, drugorođene 10 910, a djece koja su rođena kao treće ili kasnije dijete 6 297.

Važan uvid donosi i obrazovna struktura majki. Gotovo svaka druga majka koja je rodila u 2024. ima visoko obrazovanje, dok većina ostalih ima završenu srednju školu. 

DZS ističe da brojevi pomažu razumjeti kako se društvo mijenja, ali i da iza svakog podatka stoji jedna mama, njezina briga, strpljenje i ljubav koje se ne mogu izmjeriti.

„Upravo zato Majčin dan nije samo suhoparna statistika, nego podsjetnik da se iza svih tih promjena i trendova nalaze stvarne žene koje svakodnevno balansiraju između obitelji i posla i rade najvažniji posao na svijetu - oblikuju buduće generacije”,  poručuju i svima žele sretan Majčin dan.