KOMUNALNE NEDOUMICE

Veliki tportalov vodič kroz zagrebačko smeće: Kamo što ide, tko kažnjava, što kad zasmrdi...?

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 06.02.2018 09:13
  • Objavljeno 06.02.2018 u 08:40
Miješani komunalni otpad odvozit će se, kao i dosad, ovisno o dijelu grada, dva ili tri puta tjedno

Miješani komunalni otpad odvozit će se, kao i dosad, ovisno o dijelu grada, dva ili tri puta tjedno

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Odluka o načinu prikupljanja otpada usvojena je u Zagrebu prije nekoliko dana, a mi vam kroz pitanja i odgovore objašnjavamo otkud nova pravila i što će ona promijeniti Zagrepčanima u svakodnevnom životu

Zašto je odluka donesena?

Odluka je zapravo formalno usklađivanje s Vladinom Uredbom o gospodarenju otpadom koja je stupila na snagu 1. studenoga prošle godine.

Što bi bilo da nije donesena?

Država bi kaznila Grad, kao i sve druge jedinice lokalne uprave i samouprave, kojima je zadani rok bio 1. veljače.

Kada stupa na snagu?

Osmog dana od objave u službenom glasniku Grada Zagreba. Objavljena je 31. siječnja.

Što ona znači za građane?

Znači da će morati odvajati otpad: plastiku, papir, staklo, biootpad…

Zašto se otpad mora odvajati?

Ponajprije zbog očuvanja okoliša, a potom zbog činjenice da Hrvatska do 2020. godine mora odvajati 50 posto otpada. Trenutačno se odvaja 24 posto. U Zagrebu je taj postotak 32,8 posto, a najlošija je Sisačko-moslavačka županija s 4,74 posto. Ne dostigne li se do 2020. godine 50 posto, čeka nas plaćanje penala koji će se u konačnici najvjerojatnije osjetiti na računima građana.

Znači li to da ovom odlukom otpad u Zagrebu neće poskupjeti?

Zasad neće. Ideja je sljedeća: što se više odvaja, to bi računi trebali ostati isti ili u konačnici postati manji. No hoće li uistinu biti tako, pokazat će vrijeme.

Ako ne budemo odvajali otpad, hoćemo li biti kažnjeni?

Kazne su implementirane u odluku i kreću se od 250 kuna za uništavanje kontejnera do 10 tisuća kuna ako otpad ne predate Čistoći. Budete li pogrešno odvajali, kazna može iznositi do pet tisuća kuna. Kazne se neće naplaćivati dok svi ne dobiju potrebnu infrastrukturu i potpišu izjave. 

Višestambene zgrade bit će izuzete sve dok se za njih, posebno one koje nemaju svoje zatvorene smetlarnike, ne osiguraju zatvoreni 'boksovi' u koji pristup ne bi imale treće osobe, odnosno susjedi kojima ti kontejneri ne pripadaju.

Tko će kontrolirati razvrstava li se otpad pravilno?

To će ocijeniti djelatnici Čistoće i komunalni redari, ali prijaviti vas može i susjed.  

  • +3

Milan Bandić prezentira kako odvajati otpad

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Nema kazni dok ne dobijemo infrastrukturu i potpišemo izjave. O čemu je riječ?

Odluka propisuje da vam Čistoća u roku od 90 dana mora dostaviti izjavu koju trebate popuniti i poslati je u dva primjerka poštom ili elektroničkim putem. Paralelno, Čistoća je već počela s podjelom sve potrebne infrastrukture i to će trajati idućih nekoliko mjeseci. Sve dok se ne osigura podjela svih spremnika kazne se neće pisati, osim ako ne budete uhvaćeni u uništavanju kontejnera.  

Što ćemo i kad dobiti od infrastrukture?

Oni koji žive u kućama uz postojeće kante za miješani komunalni otpad dobit će kante za papir i kompostere za biootpad. Njihov volumen ovisi o tome kolike ste zakupili. Uz to, Čistoća će osigurati dvije vreće mjesečno, zapremine od 60 litara, za odvojeno sakupljanje otpadne plastike i otpadne metalne ambalaže (limenke) koja se odlaže na tzv. zelenim otocima. Oni koji žive u zgradama umjesto kompostera dobit će mjesečno četiri vrećice od 30 litara za biootpad koji će odlagati u spremnike za njega što će ih dobiti njihove zgrade. Sve bi trebalo biti podijeljeno u sljedećih šest, sedam mjeseci, a kad ćemo ih točno dobiti - nije poznato.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević/tportal

Kako će se naplaćivati odvoz otpada?

Naplaćivat će se, kao i dosad, prema zakupljenom volumenu spremnika, broju mjesečnih odvoza i udjelu korisnika.

Zar se nije trebao naplaćivati po težini prikupljenog otpada?

Trebao je, čak je na tematskoj sjednici Skupštine to i usvojeno, ali kako Vladina uredba propisuje i drugu mogućnost, odlučilo se za postojeću opciju uz obrazloženje, između ostalog, da bi naplata po količini proizvela dodatan trošak Čistoći od 283 milijuna kuna, iako se oporba bunila da za tu svotu nisu dobili detaljan izračun na uvid.

Koliko često će se odvoziti?

Miješani komunalni otpad odvozit će se, kao i dosad, ovisno o dijelu grada, dva ili tri puta tjedno, iako odluka propisuje da to mora biti najmanje jednom tjedno. Biootpad će se odvoziti jednom tjedno, a plastika i papir dva puta mjesečno. Glomazni otpad vozit će se dva puta godišnje.

Što ako ne želimo držati biootpad u stanu jer za to nemamo uvjete, a imamo samo četiri vrećice?

Nitko vam ne brani da biootpad bacate svaki dan, ali ćete u tom slučaju morati sami kupiti vrećice za njega u trgovinama. Cijena se kreće od 20 do 80 kuna za 15-20 komada.

Hoće li spremnici s biootpadom smrdjeti ako se budu odvozili samo jednom tjedno?

To bi moglo doći do izražaja, posebno u ljetnim mjesecima. Poseban problem moglo bi to predstavljati građanima čiji se stanovi nalaze u neposrednoj blizini kontejnera. No odluka je, kao i sve drugo, podložna promjenama.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević/tportal

Što je biootpad i što se sve ubraja u njega?

Riječ je o biorazgradivom otpadu koji se može kompostirati i u vlastitom vrtu. U njega ulaze vrtni otpad, lišće, granje, cvijeće, otpalo voće, ostaci povrća, zemlja iz lonca za cvijeće, neobrađeni ostaci drva (isjeckani), ostaci žetve. Zatim različiti kuhinjski otpad, odnosno ostaci hrane, ali i talozi kave, čaja, vrećice čaja te ostali biootpad kao što su dlake i piljevina. Ne mogu se kompostirati: meso, riblje kosti, tekući ostaci hrane, pepeo, ulja i masti. Prikupljeni biootpad neki gradovi, poput Ljubljane, nakon kompostiranja prodaju građanima po povoljnoj cijeni.

>>Slovenci znaju sa smećem: Bave se ljudima, ne kantama, i ide im odlično

Gdje se, primjerice, odlažu tetrapak, pelene i higijenski ulošci?

Tetrapak ide u papir, pa se onda iz njega izdvajaju plastika i aluminijska folija. Pelene i higijenski ulošci idu u miješani komunalni otpad.

Hoće li se građani bolje informirati o tome?

Hoće. Tijekom ožujka u poštanske sandučiće svi bi trebali dobiti letak koji će sadržavati sve informacije o odluci, ali i upute kako sortirati otpad. Uz to, krajem ovoga mjeseca Čistoća će započeti s edukacijom građana kroz tribine u svih 218 mjesnih odbora.

Što Čistoća radi s prikupljenim otpadom?

Onaj koji se može reciklirati, poput papira, stakla ili plastike, prodaje se na tržištu. Plastika se trenutno prodaje C.I.O.S-u Petra Pripuza, papir tvrtki 3 K.F. Ivana Remze, a staklo Vetropacku Tihomira Premužaka u Humu na Sutli. Miješani komunalni otpad vozi se na odlagalište Jakuševec, koje bi trebalo biti otvoreno do 2029. godine.

  • +5
  • +2

Otpad

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Što nas u Zagrebu, osim spomenutog, očekuje u bližoj budućnosti?

Prije svega treba donijeti Plan gospodarenja otpadom 2018. – 2023. godine, za koji se očekuje da bi mogao doći na sjednicu Skupštine u ožujku ili travnju. Plan je pušten u javnu raspravu 30. siječnja.

Što on predviđa?

Predviđa ulaganja od gotovo dvije milijarde kuna, od čega se 1,1 milijarda kuna odnosi na Centar za gospodarenje otpadom u Resniku, koji bi trebao biti gotov do 2022. godine. Centar bi trebao imati postrojenje za obradu biootpada i miješanog komunalnog otpada, sortirnicu, reciklažno dvorište te plohe za odlaganje obrađenog neopasnog otpada. Druga najveća stavka je nabava novih vozila, za koja se planira izdvojiti 300 milijuna kuna, dok će se za 125 milijuna nabavljati dodatni spremnici. Kompostana Obreščica trebala bi se graditi u Brezovici, a projekcije govore da bi stajala 110 milijuna kuna i trebala bi biti gotova do 2020. Uz sve to, planiraju se nova reciklažna dvorišta…

Tko će sve to platiti? Predviđa se da bi se dio sredstava mogao osigurati iz fondova EU-a, Fonda za zaštitu okoliša, kredita banaka, sredstava iz proračuna Grada Zagreba, a dio sredstava mogao bi doći kroz javno-privatno partnerstvo.

  • +9
  • +6

Krupni otpad u centru Zagreba

Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Kristo / CROPIX

Hoćemo li ispuniti rokove i izbjeći penale?

To ovisi o svima nama. Od građana preko političara do gradskih službi. Europarlamentarci su na sastanku Odbora za okoliš potkraj siječnja u proceduru poslali prijedlog po kojem bi sve države članice EU-a, dakle i Hrvatska, najkasnije do 2030. godine na svoja odlagališta smjele bacati najviše pet posto otpada. Ostane li prijedlog takav, Hrvatska je u velikom problemu jer čak 85 posto našeg otpada danas završava na deponijima.

Je li se moglo prije i zašto se nije prije pristupilo izradi potrebnih uredbi, odluka, zakona i planova?

Naravno da se moglo, ali krivce za to treba tražiti samo na jednom mjestu – u političarima na svim razinama.    

  • +3

Prosvjedni performans ispred Gradske skupštine 'Isto stanje, drugo pakovanje'

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!