neuspješna reforma?

Pogledajte kako funkcionira sustav hitne pomoći u Hrvatskoj i koje su njegove glavne mane

  • Autor: Ivana Ivandić
  • Zadnja izmjena 14.08.2018 19:31
  • Objavljeno 14.08.2018 u 19:31
Hitna pomoć

Hitna pomoć

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Organizacija hitne medicinske pomoći koja je uvedena 1. studenog 2011. godine trebala je biti jedan od najnaprednijih programa, ali se već na početku pokazalo da u praksi ima problema, a mnogi kritičari posljednjih dana tvrde da se to pokazalo na slučaju dviju smrti u Zaprešiću i Jastrebarskom. Tportal donosi odgovore na pitanje kako funkcionira sustav hitne pomoći u Hrvatskoj i koji su njegovi najveći problemi

Nedjeljna tragedija, smrt mladića u Zaprešiću i još jedne osobe u Jastrebarskom, nije prvi takav slučaj koji se dogodio od ovih promjena. Naime, samo nekoliko dana od stupanja zakona na snagu nekoliko je osoba preminulo.

'Već drugog dana reforme 70-godišnji Kuzma Bajčić preminuo je od infarkta pred zaključanim vratima hitne na Krku, u vrijeme dok se tim s liječnikom radi druge intervencije nalazio u Rijeci. Tek koji dan kasnije, 6. studenog, umrla je žena u okolici Umaga, kojoj je, nakon poziva za pomoć, otišla raspoloživa ekipa T2, medicinska sestra i vozač, dok je umaška ekipa tima T1 u kojem je i liječnik bila na drugoj intervenciji. Ženi koja je bila u infarktnom stanju tim T2 nije mogao pomoći. Izostanak liječnika prilikom intervencije u javnosti otvara mjesta sumnji u neadekvatno pružanje pomoći životno ugroženoj ženi', piše u članku koji je Večernji list objavio 8. studenog 2011. godine.

Stoga je odmah krenulo nezadovoljstvo građana, ali i zdravstvenih djelatnika, od kojih su neki prozivali ministarstvo da se u projekt krenulo nepripremljeno i bez neophodnih edukacija.

Projekt reorganizacije hitne medicinske pomoći dio je reforme zdravstvenog sustava, koju je pokrenula Vlada 2009. godine, a do reforme je došlo zbog neujednačenosti u pružanju hitne medicinske skrbi koju su do tada pružale Ustanove za hitnu medicinsku pomoć, a nalazile su se Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu te jedinice Hitne medicinske pomoći u domovima zdravlja.

Kroz ta četiri oblika organizacije, objašnjavaju iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, ukupno je djelovalo 55 timova T1 u sastavu doktor medicine, medicinska sestra ili tehničar i vozač te 83 dežurstava i 74 pripravnosti.

Stoga se osnivaju Zavodi za hitnu medicinu na županijskoj razini te se uvodi Mreža hitne medicine prema kojoj se prvi put propisuje broj, sastav i vrsta timova hitne medicine koji će djelovati na pojedinim područjima. Cilj je da Mreža pokriva cijelu Hrvatsku, tako da u radijusu od 25 kilometara postoji najmanje jedan hitni medicinski tim.

Koliko timova je dodijeljeno za koju županiju možete vidjeti ovdje.

Danas, vele iz Zavoda, u sklopu 21 županijskog zavoda za hitnu medicinu ukupno djeluje 709 timova T1, 205 timova T2 te je na snazi 31 pripravnost kao oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći.

>>> Liječnica upozorava: Slučaj iz Zaprešića prijeti ponavljanjem diljem Hrvatske

Također se uvode novi timovi, odnosno tim T1 kojeg čini liječnik specijalist hitne medicine i medicinska sestra ili tehničar te vozač, tim T2 koji je sastavljen samo od medicinske sestre ili tehničara sa specijalističkim usavršavanjem i vozača te timovi u prijavno dojavnoj jedinici koji se sastoje od liječnika i medicinske sestre ili tehničara.

Tako bi se smanjilo vrijeme čekanja hitne pomoći u urbanim sredinama unutar 10 minuta, a ruralnim unutar 20 minuta za najmanje 80 posto slučajeva.

  • +19
  • +16

Hitna pomoć

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Do tada organizacija hitne medicinske pomoći bila je sljedeća:

1. Tim hitne medicinske pomoći koji čine liječnik, dvije medicinske sestre/medicinski tehničari, od kojih je jedan vozač vozila hitne medicinske pomoći. Iznimno, umjesto jedne medicinske sestre/medicinskoga tehničara član tima hitne medicinske pomoći može biti vozač zaposlen na tim poslovima na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Vozač je obvezan završiti edukaciju.

2. Tim hitnog prijevoza koji čine dvije medicinske sestre/medicinski tehničari, od kojih je jedan vozač vozila hitne medicinske pomoći. Iznimno, umjesto jedne medicinske sestre/medicinskoga tehničara član tima hitne medicinske pomoći može biti vozač zaposlen na tim poslovima na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Vozač je obvezan završiti edukaciju.

3. Tim pripravnosti koji čine liječnik i medicinska sestra/medicinski tehničar, koji obavlja i poslove vozača.

4. Prijavno-dojavna jedinica koju čine liječnik i medicinska sestra/medicinski tehničar.

No, nova organizacija nije se pokazala baš uspješnom jer broj timova koji je propisan nije bio dostatan za određena područja kao što je to slučaj za Zagrebačku županiju.

'Niz godina upozoravao sam i apelirao na resorno ministarstvo da raspodjelom 30 T1 timova hitne medicinske pomoći (liječnik, medicinska sestra, vozač) nije moguće osigurati dostupnost i kvalitetu hitne medicinske pomoći na području Zagrebačke županije, s obzirom na naš geografski položaj, važne cestovne koridore, međunarodnu zračnu luku i ono najvažnije – činjenicu da na našem području nemamo bolnicu', rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić povodom smrti 18-godišnjeg mladića u Zaprešiću.

  • +40
  • +37

Ministar zdravstva Milan Kujundžić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

Povrh toga, tim T2 u kojem nema liječnika nije dovoljan za spašavanje života iako moraju imati specijalističko usavršavanje s područja hitne medicinske pomoći. Medicinske sestre ili tehničari mogu provoditi samo postupke za koje imaju izdano odobrenje za samostalan rad.

'Problem nije obuka osoblja nego oprečni zakon koji ne dozvoljava medicinskoj sestri ili tehničaru da bilo što drugo napravi osim da započne reanimaciju. A reanimacija nije samo upuhivanje zraka i stiskanje prsa. Trebaju i lijekovi koji mogu pomoći i oživjeti pacijenta, ali bez liječnika se to ne može raditi. Moramo znati da nikad liječnika neće biti dovoljno i da svi članovi timova moraju biti osposobljeni', naglasio je predsjednik Hrvatskog sindikata hitne pomoći Danijel Šota u Dnevniku HTV-a.

>>> Gajnik: Napravili smo sve da spasimo život mladića u Zaprešiću i nismo uspjeli

Napomenuo je da imaju i završeni prijedlog zakona koji je prošao saborski Odbor. Prema prijedlogu bi timovi T2 dobili adekvatnu edukaciju. Vjeruje kako taj prijedlog zakona stoji u Ministarstvu te da ministar za njega ni ne zna.

Prošle godine u Hrvatskoj bilo je 796.982 tisuće intervencija izvanbolničke hitne medicinske službe, doznajemo iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!