REFORMA ZDRAVSTVA

Liječnici s Hitne otkrivaju kakvi im sve 'bolesnici' dolaze

  • Autor: S. Srdoč
  • Zadnja izmjena 08.04.2016 11:12
  • Objavljeno 08.04.2016 u 11:12
Hitna pomoć

Hitna pomoć

Izvor: tportal.hr / Autor: Duško Jaramaz, Robert Anić, Vjeran Žganec-Rogulja/PIXSELL

Zašto je ministar zdravlja Dario Nakić naumio krenuti s reformom zdravstva baš u području hitne pomoći, logično je liječnicima i medicinskom osoblju s iskustvom rada u tom rudniku svakog zdravstvenog sustava na svijetu, pa tako i hrvatskog. U razgovoru za tportal nekoliko medicinara posvjedočilo je da podaci Ministarstva zdravlja, prema kojima od ukupno 850.000 intervencija hitne pomoći u 2015. njih čak 60 posto nije bilo hitno, u omjeru ne odskaču previše od njihovih iskustava s pacijentima

Liječnica s Objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP) jedne zagrebačke bolnice, čiji su podaci poznati tportalu, kaže da još uvijek ne raspolažu informacijom o tome hoće li novi sustav, koji je u srijedu najavio ministar Nakić, zaživjeti 1. svibnja ili možda 1. lipnja. No u svakom slučaju djelatnici njezinog odjela vesele se promjenama kojima se pacijenti bez stvarnih indikacija da su u pitanju hitni slučajevi obeshrabruju od dolazaka u bolnicu tako što će biti upućeni natrag svojim obiteljskim liječnicima ili u izvanbolničku hitnu ili će pak morati iz vlastitog džepa podmiriti troškove prijema u hitnu, kao i pruženih zdravstvenih usluga.

Prema postojećem sustavu, niti jedan pacijent koji dođe na odjel ne smije se odbiti, a s dopunskim zdravstvenim osiguranjem određene zdravstvene usluge su i besplatne. Tportalova sugovornica kaže kako joj na hitni prijem u četiri sata ujutro dolaze pacijenti prijaviti suhi kašalj koji ih povremeno muči posljednja tri tjedna ili se dođu 'malo pogledati' zbog boli u trbuhu koja ih muči već tjedan dana. Gužva zna biti i ljeti u ranim poslijepodnevnim satima, kada ljudima teško sjedne obilni ručak, pa ih se i po 15-ak pojavi u čekaonici sa sličnim, zanemarivim simptomima.

Drugi zdravstveni djelatnik, koji radi u izvanbolničkoj hitnoj u Slavoniji, kaže kako im je jednom došao čovjek sa zahtjevom da mu izmjere tlak i prije odlaska na godišnji odmor napišu potvrdu da je u stanju voziti do svog morskog odredišta. Jedan od bizarnijih slučajeva bila je i djevojka sa svježe depiliranim potkoljenicama, a koja je željela provjeriti je li crvenilo koje se javilo nakon depilacije opasno po njezino zdravlje.

Mladić se bunio jer su prije njega primljeni starci

Nedavno je incident na hitnom odjelu u Zagrebu izazvao sportaš u kasnim dvadesetim godinama zato što je čekao na pregled dva sata. Čekao je jer su prije njega primljeni starci koje je hitna dovezla iz domova umirovljenika, a takvi pacijenti uglavnom su na samrti. Mladić se u bolnici pojavio u večernjim satima jer je dvaput povratio tog jutra.

'Kad se počne naplaćivati, onda neće tako dolaziti. Sada dolaze i zbog povišene temperature, zbog viroze kakvu ja uredno prebolim doma dvaput godišnje jer mi je dijete u vrtiću i jer radim tu gdje radim', kaže liječnica u razgovoru za tportal.

Ministar Nakić najavio je, podsjetimo, da će se ubuduće svi pacijenti prije odlaska na hitnu morati javiti liječniku obiteljske medicine ili, ako on ne radi, nazvati 194 u izvanbolničkoj hitnoj te će po norveškoj skali pitanja sestre odlučiti jesu li hitni pacijenti ili nisu te donijeti odluku kako će postupiti. 'Ako netko zaobiđe sve navedeno i odluči doći na hitnu, tamo će mu trijažu napraviti medicinska sestra. Ukoliko sestre procijene da nisu hitni, uputit će ih se da se jave svom liječniku ili u izvanbolničku hitnu. Ako oni ipak odluče da bi da ih se primi, platit će 150 kuna. Ukoliko tamo dobiju terapiju, injekciju ili infuziju, platit će 75 kuna', naveo je Nakić.

S placa u ambulantu

Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora pri Hrvatskom liječničkom zboru, koji kao obiteljski liječnik odrađuje i dežurstva vikendom u Domu zdravlja Centar, slaže se da su nužne promjene. Najveći je problem u tome što posljednja reforma hitne pomoći nije napravljena kako treba, pa su se OHBP-i, zamišljeni kao mjesta za pružanje vrhunske usluge za hitne slučajeve, pretvorili u mjesta u koja dolaze oni koji zaobilaze i obiteljske liječnike i liste čekanja za dijagnostiku.

Kakva su njegova iskustva s terena?

'Ljudi zamisle da moraju dobiti nešto, recimo antibiotik. Ne možete uvjeriti čovjeka da antibiotik, kao lijek za bakterijske infekcije, ne rješava bolna leđa i grlo ili curenje nosa. Ali što se događa kod nas? Pacijent prvo ode svom obiteljskom liječniku s idejom da treba dobiti antibiotik i ne dobije ga. Sljedeći korak - ide u dežurnu ambulantu vikendom jer tamo možda radi neki mlađi liječnik, kojeg će eventualno uspjeti nagovoriti da mu da antibiotik. Kad ga tamo ne dobije, najčešće ide na hitnu ORL-a jer mu curi nos i boli ga grlo. Tamo je gužva pa se nada da će mu liječnik pripisati antibiotik, da ga skine s vrata. To se tako radi, nevjerojatno', opisuje Soldo u razgovoru za tportal.

Hrvatska je takva zemlja, nastavlja taj liječnik, u kojoj čovjek krene na plac i ako je usput neka ambulanta ili hitni prijem, sjetit će se da bi nešto trebao od doktora pa će navratiti.

'Upiknuo ih je komarac i svrbi ih' 

'Kad sam dežuran vikendom u Domu zdravlja, 30 posto pacijenata kaže mi: evo, krenuo sam u dućan pa sam se sjetio usput da mi nešto treba. Dođu u hitnu dežurnu ambulantu, za hitna zdravstvena stanja, žaleći se da ih bole leđa, da imaju temperaturu od 37 stupnjeva, da im curi nos ili zahtijevaju neki lijek koji su zaboravili tražiti od svog liječnika. Najbizarnije je ipak kad vam u dežurstvo dođe pacijent i kaže – jutros me je ugrizao komarac. U zadnjih godinu dana imao sam šest takvih slučajeva', otkriva Soldo.

Mora da su otekline od tih uboda bile velike? 'Ne! U tome i jest problem. Nema alergijske reakcije. Upiknuo ih je komarac i svrbi ih', precizira Soldo. Jesu li to možda umirovljenici u potrazi za sugovornicima? Liječnik potvrđuje da je svih šestero pacijenata bilo starije od 50 godina. Nije, kaže, problem kad dođe jedan 'čovjek s komarcem' pa se u konačnici zajedno s liječnikom nasmije svom slučaju, ali 'na hitnom prijemu, gdje čeka 30 ljudi, kad vam dođe taj 31. s komarcem, onda je to problem', kaže Soldo, dodajući da takve situacije znaju biti frustrirajuće.

Liječnici obiteljske medicine, ionako preopterećeni, u načelu nemaju ništa protiv rješavanja problema na način na koji je to predložio ministar Nakić, no hitna pomoć samo je jedna od stvari koje treba reformirati, upozorava Soldo. 'Reforma podrazumijeva da se mijenjaju i neke druge stvari, a to je rasterećenje obiteljskih liječnika od administrativnih obveza, mogućnost zapošljavanja administratora ili dodatnog liječnika u grupnu praksu - to su sve stvari koje bi trebale pratiti ovaj inicijalni korak s reformom hitne', ističe taj liječnik.

Negdje se mora napraviti rez

No nisu li ministrove poruke ipak zbunjujuće? Što ako, recimo, čovjek ima srčani udar pa pogrešno pomisli da prije odlaska na hitnu ipak prvo mora kod liječnika obiteljske medicine ili ga se trijažira putem telefona, na neviđeno?

'Ako želite reformu, onda je to kao i prestanak pušenja – negdje se mora napraviti rez. Zdravstveni sustav je kompleksan, ali ne toliko da se neke stvari ne mogu vrlo jasno reći kako bi javnost to ispravno percipirala. Pitanje je i kako mediji puštaju informacije u javnost pa treba vremena da se neka informacija iskristalizira kao takva. Ima još dosta vremena da se stvari razjasne. Ovo su nekakve prve najave i tako to treba i gledati', zaključuje Soldo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!