selak raspudić i hasanbegović sučelili stavove

Borba protiv lažnih vijesti se pretvara u borbu protiv istine, a Antife su Mlada Bosna našeg vremena

  • Autor: An. S.
  • Zadnja izmjena 11.06.2020 23:00
  • Objavljeno 11.06.2020 u 22:50
Zlatko Hasanbegović i Marija Selak Raspudić

Zlatko Hasanbegović i Marija Selak Raspudić

Izvor: Screenshot/N1 / Autor: N. N.

U predizbornom Pressingu na N1 televiziji svoje su stavove u četvrtak navečer sučelili Zlatko Hasanbegović iz Domovinskog pokreta - Bloka za Hrvatsku i Marija Selak Raspudić, nezavisna kandidatkinja na listi Mosta.

Na upit kako ocjenjuju mjere pomoći za kulturu Hasanbegović je kazao da su mjere bile palijativne, birokratske, administrativne bez ulaska u srž problema koje treba rješavati. Selak Raspudić je kazala da su mjere smišljene ad hoc i da Ministarstvo kulture ima problema, posebno zbog događaja oko EPK Rijeka.

Što se tiče škole na daljinu Hasanbegović se boji da je korona kriza poslužila ministrici i lobističkom pozadinskom konceptu koji stoji iza nje, nakupci informatičke opreme, da se ostvari neka vrsta pseudoznanstvenog obrazovnog modela. Za Selak Raspudić je to bio neuspio projekt.

Na upit o školi za život Hasanbegović za N1 kaže da je imala je konkretnu ideološku pozadinu i dekonstrukciju humanističkog obrazovnog ideala. 'Bitno je kazati da bi sadržaj zdravstvenih i građanskih odgoja trebao biti prožet kroz sve predmete', istaknuo je. Selak Raspudić kaže da se postavlja pitanje čemu je služila i kakva je to metodologija koju želi uvesti i poboljšava li naš obrazovni sustav.

O pitanju pobačaja Selak Raspudić je kazala da je stav Mosta afirmacija života na svim razinama i da život postaje začećem. 'Moje ljudsko uvjerenje je zaštita života do smrti', kazao je Hasanbegović.

O pozdravu 'za dom spremni' Hasanbegović ironično poručuje da kada bi netko sa strane promatrao hrvatski javni život stekao bi dojam da Hrvati polako prestaju koristiti građanske i vjerske pozdrave i od jutra do mraka se pozdravljaju Za dom spremni. Selak Raspudić je navela da je iz nastave povijest jasno što je primjereno koristiti u javnom prostoru, a što ne.

Hasanbegović je o pitanju manjina i odnosu prema Vukovaru kazao da načelno etničke zajednice imaju pravo na obrazovanje na svojem jeziku i pismu. 'Treba postojati jedna građanska državna škola s jednim programom zajedničkim za sve, a u sklopu privatnog obrazovanja tko ne želi ići u takve škole treba im omogućiti da imaju pravo na svoj sustav obrazovanja. Ne poznajem potankosti vukovarske situacije, ali ne smije biti podjela u hrvatskim školama', mišljenja je Hasanbegović.

  • +2

Marija Selak Raspudić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Dimic/PIXSELL

O mandatu ministrice Nine Obuljen Koržinek njen prethodnik Hasanbegović je kazao da su u ljudskom, ideološkom i svakom drugom smislu antipodi. Selak Raspudić je mišljenja da je pokušavala ići neutralnim putem i u pokušajima da se svidi svima nije se svidjela nikome.

Što se tiče financiranje nevladinih udruga i medija koji su antihrvatski (iz programa Domovinskog pokreta) Hasanbegović je kazao da je popis je podugačak.

Na pitanje ispunjava li HRT ulogu javnog servisa Hasanbegović je kazao je ta televizija metafora hrvatske države i svih ključnih problema. 'On je kulturno dobro, ali i relikt prošlosti. Postoji opterećenost informativnim programom. U vrijeme mandata nisam se bavio HRT-om. On je danas privatna televizija Obuljen Koržinek', naveo je. Selak Raspudić je kazala da moramo biti svjesni da se ravnatelj HRT-a imenuje politički i onda ne možemo govoriti o neutralnoj kući.

Što se tiče govora mržnje Hasanbegović kaže da se mora biti oprezan kod definiranja što je govor mržnje, jer nekome možda jest, nekome nije. 'Protivnik sam bilo kakvih zabrana i nekada je bolje i neku štetu imati u javnom prostoru nego uvoditi elemente cenzure naslijeđene iz jugoslavenskog komunizma', poručio je.

Selak Raspudić je kazala da je osnovno pitanje tko će odlučivati što je i nije govor mržnje, a imat ćemo strojnu pravdu jer je Zuckerberg najavio da će umjetna inteligencija to procjenjivati.

Za lažne vijesti Hasanbegović kaže da Cambridge analitika i Faktograf.hr ne mogu odlučivati što je lažna vijest, a isto tako ne mogu Andrej Plenković i Europska komisija odlučivati što je lažna vijest. 'Borba protiv lažnih vijesti se pretvara u borbu protiv istine', rekao je.

Selak Raspudić smatra da medijski sadržaji trebaju biti potpisani, kada osoba garantira imenom i prezimenom za vijest koju širi onda će bolje razmisliti.

Na upit o Antifi Hasanbegović kaže da je to jedna vrsta franšize, kolokvijalni naziv za djelovanje aktivističkih ekstremističkih skupina koji su predmet obavještajnih i sličnih manipulacija. 'Antife su Mlada Bosna našeg vremena', upozorio je.

Selak Raspudić je kazala da nam situacija u SAD-u govori koliko je potrebno sagledavati stvari kontekstualno jer Antifa u Americi ne znači isto što i Antifa kod nas.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!