Dok se spuštate na WC dasku koju istog dana koriste stotine drugih ljudi, možda se pitate: koliko dugo patogeni preživljavaju u kupaonicama?

Možete li se zapravo zaraziti samo sjedeći na dasci? Ili su složene tehnike koje neki ljudi koriste kako bi izbjegli kontakt potpuno nepotrebne?

Evo što mikrobiolozi imaju za reći.

Čime se (vjerojatno) nećete zaraziti?

Većina bakterija i virusa koji mogu uzrokovati prenosive spolne bolesti, od gonoreje do klamidije, ne mogu dugo preživjeti izvan tijela organizma, a kamoli na hladnoj, tvrdoj površini poput WC školjke.

Zato se smatra kako se većinu takvih bolesti može prenijeti samo izravnim kontaktom genitalija i razmjenom tjelesnih tekućina.

Kako bi došlo do zaraze, morali biste odmah prenijeti tuđe svježe tjelesne tekućine sa WC školjke na genitalije, bilo rukom ili toaletnim papirom. Stoga je rizik zaraze tim putem prilično nizak.

Slično tome, malo je vjerojatno kako ćete s WC školjke pokupiti bolest koju se prenosi krvlju. Ne samo zato što ćete ju uočiti i nastojati izbjeći, već i zbog toga što te patogene nije lako prenijeti ako nema seksualne aktivnosti ili injekcije kontaminiranim iglama.

Jednako je malo vjerojatno kako ćete pokupiti infekciju mokraćnog sustava druge osobe jer bi za to fekalije s WC školjke morale dospjeti u mokraćne putove, i to ne u maloj količini. Vjerojatnije je kako ćete takvu infekciju dobiti brišući vlastiti izmet preblizu genitalija.

Čime se možete zaraziti?

Humani papiloma virusi (HPV), koji uzrokuju genitalne bradavice, mogu se zadržati i do tjedan dana na površinama, iako to ovisi o nekoliko čimbenika.

HPV je obično otporan na sredstva za dezinfekciju ruku. Potrebna je koncentracija od 10 posto izbjeljivača kako bi bila uništena njegova čvrsta zaštitna proteinska ovojnica.

Ipak, ovi virusi mogu ući u vaše tijelo samo ako je kožna barijera vašeg genitalnog područja oštećena (primjerice, osipom ili ranom) dok sjedite na WC-u.

HPV se obično prenosi samo spolnim kontaktom koža na kožu, poput oralnog, analnog i vaginalnog seksa.

Teoretski, netko s genitalnim herpesom mogao bi izliti virus na WC školjku, a sljedeći korisnici mogli bi biti u opasnosti ako imaju oštećenu kožu ili ako su imunosuprimirani. No, i to je malo vjerojatno.

Trebate li pokriti WC dasku ili čučnuti kako ju ne bi dodirnuli?

Prekrivanje papirom prije sjedenja na nju ili korištenje navlake može se činiti kao najčišći način korištenja javnog WC-a.

Međutim, sloj toaletnog papira ili navlake za WC vjerojatno vas neće zaštititi od patogena jer su izrađeni od poroznih materijala, pa ne mogu spriječiti klice u prodoru i dodiru s vašim genitalijama.

Čučanje bi, s druge strane, potencijalno moglo učiniti više štete nego koristi.

Kada se žene naginju iznad WC-a kako bi mokrile, stežu mišiće zdjeličnog dna i zdjeličnog pojasa. To ometa protok urina iz mjehura, zbog čega je potrebno jače pritiskati i nepotrebno optereće zdjelicu.

To također znači kako žene možda neće isprazniti cijeli mjehur u tom procesu, što ponekad može dovesti do infekcije mokraćnog sustava.

Što su stvarne prijetnje?

Rizik od zaraze u kupaonici, općenito, ne dolazi od vašeg genitalnog kontakta s WC školjkom.

Veći problem je dodirivanje WC školjkom rukama i kontaminacija bakterijama ili virusima iz malih čestica vaših ili tuđih tjelesnih tvari, koje potom dolaze u kontakt s vašim licem i ustima ako ih dobro ne operete.

Tako možete pokupiti patogene kao što su Escherichia coli, Salmonella, Shigella, Staphylococcus ili Streptococcus.

Izmet također može sadržavati tragove norovirusa. Ovaj vrlo zarazni patogen lako se širi putem kontaminiranih površina, kao i putem hrane ili pića ili izravnim kontaktom s nekim tko je bolestan.

Iznimno je otporan. Na nekim površinama može preživjeti i do dva mjeseca. I u malim količinama može uzrokovati bolest.

Idealan raspored čišćenja kupaonica u kućanstvima trebao bi biti svaka tri dana. Javne WC-e se, teoretski, čisti nekoliko puta dnevno.

Postoji još jedan način zaraze u kupaonici.

Kada pustite vodu, klice unutar školjke bivaju lansirane u zrak i slijeću okolo, uključujući i vas. Otprilike 40-60 posto čestica prisutnih u WC školjci može putovati na ovaj način.

Bakterija Clostridium difficile - patogen uobičajen u zdravstvenim ustanovama koji može biti zahtjevan za uklanjanje . može putovati daleko i široko zrakom. Pošto je u obliku spora, možete ga i udahnuti.

Rizik nisu samo WC školjke, već i poklopci, kvake, ispiranje, ručke umivaonika i dozatora ručnika, koje izravno dodirujete rukama. Pod je najzaraznija površina.

Kako izbjeći zarazu u WC-u?

Dodirujte stvari što je manje moguće, naročito poklopac WC školjke. Pustite vodu, operite ruke (ako imate pri ruci i dezificijens, nanesite i njega), pa odmah izađite iz kupatila.

Ako možete, pričekajte deset minuta prije no što uđete za nekim u javni WC.

Nemojte koristiti mobitel dok ste u kupatilu. Redovno ga čistite, piše BBC.