Šteti li ChatGPT sposobnostima kritičkog mišljenja? Novo istraživanje istraživača s MIT-ovog Media Laba dalo je neke zabrinjavajuće rezultate.

Studija je podijelila 54 ispitanika - od 18 do 39 godina iz područja Bostona (SAD) - u tri skupine i zamolila ih da napišu nekoliko eseja koristeći OpenAI-jev ChatGPT, Googleovu tražilicu i ništa.

Istraživači su koristili EEG za snimanje moždane aktivnosti pisaca u 32 regije. Otkrili su kako su od tri promatrane skupine korisnici ChatGPT-ja imali najnižu angažiranost mozga i dosljedno su postigli loše rezultate na neuronskoj, lingvističkoj i bihevioralnoj razini.

Tijekom nekoliko mjeseci, korisnici ChatGPT-ja postajali su lijeniji sa svakim sljedećim esejem, često pribjegavajući kopiranju. Rad sugerira kako bi korištenje velikih jezičnih modela zapravo moglo naštetiti učenju, posebno mlađim korisnicima. Još nije recenziran, a veličina uzorka je relativno mala.

No, nalazi su ipak objavljeni kako bi se podigla razina svijesti u društvu koje se u sve većoj mjeri oslanja na umjetnu inteligenciju za svakodnevne zadaće. Dugoročni razvoj mozga mogao biti žrtvovan u tom procesu.

Eseji bez duše

MIT Media Lab nedavno je posvetio značajne resurse proučavanju različitih utjecaja generativnih alata umjetne inteligencije. Studije s početka ove godine, na primjer, otkrile su kako se ispitanici općenito, što više vremena korisnici provode razgovarajući s ChatGPT-om, to se više osjećaju usamljenije.

Skupina koja je u ovom istraživanju koristila ChatGPT napisala je izuzetno slične eseje kojima je nedostajalo originalne misli, oslanjajući se na iste izraze i ideje. Dva profesora engleskog jezika koji su ocjenjivali eseje nazvali su ih 'bezdušnima'. EEG je otkrio nisku izvršnu kontrolu i angažman pažnje.

Grupa koja je koristila samo mozak, s druge strane, pokazala je najveću neuronsku povezanost, posebno u alfa, theta i delta pojasevima, koji su povezani s kreativnim idejama, memorijskim opterećenjem i semantičkom obradom. Ova je grupa angažiranija i znatiželjnija, preuzela je odgovornost i izrazila veće zadovoljstvo svojim esejima.

Treća grupa, koja je koristila Google, također je izrazila visoko zadovoljstvo i aktivnu moždanu funkciju. Razlika ovdje je značajna jer mnogi ljudi sada traže informacije unutar AI chatbotova, za razliku od klasičnog pretraživanja weba.

Zamke za velike jezične modele

Nakon što su napisali tri eseja, ispitanici su zatim trebali prepisati jedan od svojih prethodnih uradaka. Ali, ChatGPT grupa je to morala učiniti bez alata, dok je grupa koja je proučavala samo mozak sada mogla koristiti ChatGPT.

Prva grupa se malo sjećala vlastitih eseja i pokazala je slabije alfa i theta moždane valove, što je vjerojatno odražavalo zaobilaženje procesa dubokog pamćenja.

Druga skupina, nasuprot tome, dobro se pokazala, pokazujući značajno povećanje povezanosti mozga u svim EEG frekvencijskim pojasevima. To daje nadu da bi umjetna inteligencija, ako se pravilno koristi, mogla poboljšati učenje, a ne umanjiti ga.

U istraživanje su ubačene zamke kako ga veliki jezični modeli ne bi mogli jednostavno reciklirati. Pokazalo se i kako su halucinirali. Naime, u istraživanju nigdje nije bilo navedeno koje izdanje ChatGPT-ja je bilo korišteno. U sažecima se počelo pojavljivati kako je riječ o GPT-4o.

U pripremi je slično istraživanje, koje testira aktivnost mozga u softverskom inženjerstvu i programiranju s ili bez umjetne inteligencije. Prvi rezultati su, tvrde istraživači, još pogubniji. Znanstvene studije koje ispituju utjecaje umjetne inteligencije još su u povojima i razvoju. Harvardova studija iz svibnja otkrila je kako generativna umjetna inteligencija čini ljude produktivnijima, ali manje motiviranima.

MIT se distancirao od drugog rada, u kojem je navedeno kako umjetna inteligencija može znatno poboljšati produktivnost radnika, piše Time.