Od 1. siječnja ukinuta je penalizacija za umirovljenike u prijevremenoj mirovini, ali samo za starije od 70 godina. Tom odlukom, donesenom u sklopu posljednje mirovinske reforme, oko 127 tisuća umirovljenika dobit će u prosjeku 55 eura veću mirovinu najkasnije u travnju
Je li riječ o iskoraku prema pravednijem mirovinskom sustavu ili samo djelomičnom rješenju? Hoće li se to povećanje doista osjetiti u svakodnevnom životu umirovljenika, s obzirom na rast troškova života?
Zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećko Vuković kazao je u emisiji 'U mreži Prvog' da je povećanje invalidskih mirovina i skidanje penalizacije za prijevremene starosne mirovine krenulo 1. siječnja 2026. godine, a rok koji je taj zavod dobio prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je kraj ožujka.
'Naši korisnici ne moraju podnositi zahtjeve. Automatski će svima onima kojima pripada povećanje, odnosno ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina, to biti riješeno', naglasio je.
Nepravda zbog penalizacije prijevremenih mirovina
Sindikat umirovljenika godinama ukazuje na nepravdu zbog penalizacije prijevremenih mirovina te smatraju da je ova mjera kozmetička i da bi trebala biti ukinuta sa 65 godina, kada se odlazi u starosnu mirovinu.
'Ovo sa 70 godina ispada 'tko doživi' i smatram da to nije u redu', naglasila je Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno Milivoj Špika kazao je kako je nelogična odluka da se penalizacija ukida s navršenih 70 godina stoga što postoje ljudi koji su otišli u prijevremenu mirovinu godinu dana prije navršenih 65 godina, a ima i onih koji su otišli u nju pet godina ranije.
'Svi oni imaju isto da bi se njima sa 70 godina ukinula penalizacija. Tražili smo da se to ukine sa 65 godina, ali alternativa je bila da to bude onoliko kasnije koliko je netko prije 65 godina otišao u prijevremenu mirovinu, no ministar Marin Piletić nije pokazao razumijevanje', naglasio je.
Optimalno rješenje pri predlaganju zakona
Vuković je rekao da je granica od 70 godina postavljena novim Zakonom o mirovinskom osiguranju i, kako kaže, nema retroaktivne primjene.
'Vlada je našla optimalno rješenje kod predlaganja zakona. Ekonomski analitičari ukazuju na to da ukidanje penalizacije favorizira prijevremene mirovine i dovodi u nepravedan položaj one koji su radili do kraja i primaju starosnu mirovinu, no tijekom korištenja mirovine primit će manje, a uplatili su više nego oni koji koriste prijevremenu mirovinu', kazao je.
Stanišić je naglasila da nitko nije spomenuo diskriminaciju vezanu za penalizaciju jer su žene posebno diskriminirane stoga što one prije idu u starosnu mirovinu.
Prosvjedi umirovljenika
Špika je kazao da će biti prosvjeda umirovljenika.
'Od 10 ljudi koji su išli u prijevremenu mirovinu, njih osam ili devet nije išlo svojom voljom. Oni koji su išli u prijevremenu mirovinu u prosjeku imaju dulji radni staž od onih koji su išli u punu starosnu mirovinu i nema logike da se oni stavljaju u isti položaj s drugima te da im se penalizacija ukida s navršenih 70 godina', istaknuo je.
Stanišić naglašava da je statistika nešto što nema veze sa stvarnošću.
'Šalje se poruka da nije dobro raditi dulje, posebno poslove koji su slabije plaćeni', kazala je.
Vuković je rekao da je mirovina odraz plaća kroz cijeli radni vijek.
'1990. godine udio mirovine u prosječnoj plaći bio je 75 posto, a danas je 40 ili 45 posto ako se uzmu mirovine po posebnim propisima', naglasila je Stanišić.
'Politička odluka da su mirovine znatno niže od plaća'
Špika je kazao da je politička odluka to da su mirovine znatno niže od plaća.
'Prosjeci ne mogu opovrgnuti činjenicu da oko 400 tisuća ljudi prima mirovinu manju od 450 eura ili da 800 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od 700 eura. To je činjenica. Često sam upozoravao da je aktualna vrijednost mirovine pogrešno izračunata', istaknuo je.
Naglašava da su u zadnjih 10 godina mirovine rasle 90 posto, plaće 115 posto, a potrošačka košarica rasla je 141 posto. Dodaje da mirovine ni plaće nisu pratile inflaciju, od koje korist jedino ima proračun RH.
Stanišić je kazala da se na pola radnog vremena zapošljavaju umirovljenici uglavnom deficitarnih zanimanja i to je, kako kaže, iznimno teško za njih, a i dvojbeno je koliko je isplativo. Špika dodaje da je velika sramota povećanje mirovina za šest eura jer se više ne govori o 13. mirovini, božićnici i paketima pomoći koji su najpotrebitijima bili 'kisik' da bi preživjeli.
'Izmjene zakona na kozmetičkoj razini'
Osim toga, Stanišić je kazala da su izmjene Mirovinskog zakona donijele mnoge apsurdne situacije. Jedna od njih je ukidanje desetogodišnjeg najboljeg prosjeka za izračun mirovine.
Šipka je istaknuo da Vlada radi izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju na kozmetičkoj razini, a u suštini se ništa ne mijenja za umirovljenike.