Potresi koji su pogodili Zagreb i Banovinu nisu samo oštetili tisuće zgrada – ogolili su i dugogodišnje slabosti hrvatskog građevinskog fonda. U trenucima kada se odlučuje hoće li se graditi brzo ili kvalitetno, postaje jasno da obnova nije tek tehničko pitanje, nego dugoročna društvena i ekonomska odluka. Kvaliteta gradnje danas znači sigurnost sutra, ali i manji trošak, stabilnije zajednice i višu kvalitetu života
Iako se često govori o „novim“ pravilima gradnje nakon potresa, stvarnost je nijansiranija. Europski standardi za protupotresno projektiranje, uključujući Eurokod 8, bili su obvezni i prije zagrebačkog i petrinjskog potresa. Ono što se doista promijenilo jest pristup, osobito kada je riječ o obnovi postojećih zgrada.
„Najveći stvarni pomak vidi se u projektiranju. Danas se znatno češće radi ozbiljna analiza postojećeg stanja i konstrukcijski proračun, a sve rjeđe se pribjegava kozmetičkim sanacijama“, objašnjava Jure Bulić, inženjer u STRABAG-u. Izmjene tehničkih propisa i Zakon o obnovi jasnije su definirali razine sigurnosti koje se moraju postići, ali i dokumentaciju bez koje se više ne može raditi.
Takav pomak znači da se obnova više ne svodi na saniranje vidljivih oštećenja, nego na sustavno povećanje sigurnosti zgrada, što dugoročno smanjuje rizike i troškove novih intervencija.
Što u praksi znači kvalitetna protupotresna gradnja
Za laike, protupotresna gradnja često se svodi na pitanje hoće li zgrada „izdržati“ potres. U praksi, cilj nije da objekt ostane potpuno neoštećen, nego da se u potresu ne uruši i da oštećenja budu kontrolirana i popravljiva.
„Sigurnost proizlazi iz usklađenog djelovanja cijelog konstruktivnog sustava – od temelja do krova. Ključno je da nema slabih karika i da se sile pravilno prenose kroz cijelu konstrukciju“, ističe Bulić. Presudnu ulogu imaju pravilno raspoređeni nosivi zidovi i stupovi, učinkovite stropne dijafragme te kvalitetno izvedeni spojevi između elemenata.
Često upravo detalji odlučuju hoće li se konstrukcija u potresu ponašati duktilno (plastično) ili lomljivo. Zato su kvalitetna izvedba i stalan nadzor jednako važni kao i dobar projekt. Protupotresna sigurnost nije rezultat jednog rješenja, nego dosljedno provedene cjeline.
Tehnologija kao alat za sigurniju i učinkovitiju gradnju
U suvremenoj gradnji tehnologija više nije luksuz, nego alat koji smanjuje pogreške i povećava predvidljivost. Digitalni modeli i napredni alati sve se češće koriste kako bi se unaprijed prepoznali rizici i izbjegli skupi zahvati tijekom izvođenja.
Na projektima obnove i novogradnje sve veću ulogu imaju 3D i 4D BIM modeli, koji omogućuju precizno usklađivanje konstrukcije, instalacija i faza gradnje. „Povezivanjem modela s dinamikom radova moguće je unaprijed analizirati kritične faze i prostorna ograničenja“, kaže Bulić.
Što je lean metodologija?
Lean metodologija primjenjuje se za optimizaciju procesa, smanjenje gubitaka i bolju organizaciju rada na gradilištu. Posebna pažnja posvećuje se 5S metodi, kojom se osigurava uredno, pregledno i sigurno gradilište. Čistoća i jasno označeni radni prostori izravno doprinose smanjenju nezgoda i povećanju učinkovitosti. 'Sigurnost na radu integrirana je u svakodnevne aktivnosti i planiranje radova. STRABAG-ov slogan '1.2.3. Safety' jasno naglašava da je sigurnost uvijek prvi prioritet. Redovite kontrole, edukacije i jasne procedure osiguravaju dosljednu primjenu visokih standarda. Zahvaljujući tom sustavnom pristupu, kvaliteta izvedbe i sigurnost radnika održavaju se i na najzahtjevnijim projektima', ističe Bulić.
Kod obnove postojećih objekata dodatnu vrijednost donosi 3D skeniranje i izrada digitalnih modela temeljenih na stvarnom stanju zgrada. Time se smanjuje rizik pogrešnih pretpostavki, a odluke se donose na temelju provjerenih podataka. Uz to, lean metode pomažu u racionalnijem korištenju vremena i resursa, što je posebno važno u složenim projektima obnove.
Obnova nije samo tehnički, nego i organizacijski izazov
Jedan od najvećih problema u obnovi pokazao se manjak iskusne radne snage za specifične konstruktivne zahvate. Uz to, česte su situacije u kojima projektna dokumentacija nije dovoljno razrađena, što dovodi do izmjena, zastoja i dodatnih troškova.
Rješenje se, objašnjava Bulić, nalazi u kombinaciji pojačanog nadzora, detaljnih pregleda objekata prije početka radova i stalne koordinacije svih uključenih. Digitalni alati omogućuju brže usuglašavanje izmjena, dok jasno definirane tehničke i organizacijske procedure smanjuju rizik improvizacije na gradilištu.
Centralna platforma za upravljanje gradilištem
Za koordinaciju svih sudionika na gradilištu STRABAG koristi Dalux kao centralnu platformu za modele, nacrte, komentare i rješavanje kolizija. 'Kroz Dalux je omogućeno i digitalno praćenje napretka radova, evidentiranje odstupanja te brza komunikacija između projektanata, izvođača i nadzora. Primjenom lean metoda optimizirani su tokovi rada, smanjeni zastoji i gubici vremena na gradilištu. Planiranje se temeljilo na realnim podacima s gradilišta, a ne samo na početnim pretpostavkama. Zajedno, ovi alati i pristupi značajno su doprinijeli većoj preciznosti, boljoj kontroli rizika i višoj ukupnoj kvaliteti izvedbe', objasnio je Bulić.
U takvom okruženju postaje jasno zašto razina izvedbe uvelike ovisi o izvođaču. Iskustvo, organizacija i sposobnost upravljanja složenim procesima često čine razliku između kratkoročnog rješenja i dugoročno održive gradnje.
Kvaliteta u praksi: novi domovi kao temelj oporavka zajednice
Primjer kako visoki standardi gradnje izravno utječu na svakodnevni život vidi se na STRABAG-ovu projektu CAPRAG u Sisku. Riječ je o izgradnji pet stambenih zgrada s ukupno 144 stana namijenjena ljudima koji su u potresu ostali bez svojih domova.
„Za te obitelji obnova ne znači samo građevinski zahvat, nego povratak sigurnosti i normalnog života. Svaki završeni stan konkretan je korak prema stabilnijoj svakodnevici“, naglašava Bulić. Upravo takvi projekti pokazuju da kvaliteta gradnje nije apstraktan pojam, nego preduvjet za dugoročni oporavak lokalnih zajednica.
Uz sigurnost, posebna se pažnja posvećuje pristupačnosti, funkcionalnosti i energetskoj učinkovitosti, čime se osigurava da novi objekti budu održivi i u desetljećima koja dolaze.
Dugoročna vrijednost, a ne kratkoročna ušteda
Gledano dugoročno, bolje građene zgrade znače niže troškove održavanja, veću sigurnost i višu kvalitetu života. One su otpornije na buduće potrese, ali i energetski učinkovitije, što dodatno smanjuje financijski teret za korisnike i zajednicu.
„Ključno je razmišljati o cijelom životnom vijeku objekta, a ne samo o završetku radova“, zaključuje Bulić. Integrirani pristup koji povezuje kvalitetno projektiranje, stručnu izvedbu, sigurnost na radu i suradnju svih sudionika postaje temelj održive gradnje.
U zemlji s izraženim seizmičkim rizikom, visoki standardi gradnje nisu trošak, nego ulaganje – u sigurnost ljudi, stabilnost zajednica i otporniju budućnost Hrvatske.
Primjeri kako se digitalni alati primjenjuju u praksi dostupni su i kroz STRABAG-ovu inicijativu Work on Progress, koja donosi pregled aktualnih projekata i načina rada.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji sa STRABAG Hrvatska.
